Razlika između inačica stranice »Manastir Ribnjak«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Ranija povijest == | == Ranija povijest == | ||
Gradnja crkve Svetog Ivana može se datirati poslije [[1250.]], najvjerojatnije osamdesetih godine 13. stoljeća. Do naših dana, ovdje su postojali temelji jednobrodne crkve izdužene osnove, sa pravougaonom apsidom prema istoku. Sagrađena je bila od dosta dobro otesanih kvadara krečnjaka. Dugačka je bila oko 10, a široka 4 metra. Po sredini je imala svod, koji je ojačavao zidove i krov crkve. Krov je bio dvoslivan. Na zapadu, iznad vrata, bili su rozeta i zvonik na preslicu. Nema podataka tko je bio graditelj, ali se može pretpostaviti da je iz primorja, jer je kraljica Jelena odavde vodila majstore koji su gradili njezinu monumentalnu građevinu, [[Manastir Gradac|manastir Gradac]] na [[Ibar|Ibru]]. Postoji predanje da je, skoro istovremeno s crkvom na Ribnjaku, kraljica Jelena sagradila i crkvu Svetog Ilije na brdu Volujici, iznad barskog zaljeva.<ref>{{ | Gradnja crkve Svetog Ivana može se datirati poslije [[1250.]], najvjerojatnije osamdesetih godine 13. stoljeća. Do naših dana, ovdje su postojali temelji jednobrodne crkve izdužene osnove, sa pravougaonom apsidom prema istoku. Sagrađena je bila od dosta dobro otesanih kvadara krečnjaka. Dugačka je bila oko 10, a široka 4 metra. Po sredini je imala svod, koji je ojačavao zidove i krov crkve. Krov je bio dvoslivan. Na zapadu, iznad vrata, bili su rozeta i zvonik na preslicu. Nema podataka tko je bio graditelj, ali se može pretpostaviti da je iz primorja, jer je kraljica Jelena odavde vodila majstore koji su gradili njezinu monumentalnu građevinu, [[Manastir Gradac|manastir Gradac]] na [[Ibar|Ibru]]. Postoji predanje da je, skoro istovremeno s crkvom na Ribnjaku, kraljica Jelena sagradila i crkvu Svetog Ilije na brdu Volujici, iznad barskog zaljeva.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.spc.rs/sr/novi_portal_mitropolije_crnogorskoprimorske|title=Нови портал Митрополије црногорско-приморске | Српскa Православнa Црквa [Званични сајт]|website=www.spc.rs|accessdate=27. 09. 2019. |language=sr}}</ref> | ||
== Novija povijest == | == Novija povijest == | ||
Kada je crnogorska vojska, studenog [[1877.]] godine, oslobađala Bar, glavnina vojske ulogorila se na zaravni Ribnjak, da predahne. Tu su i zanoćili, a s njima i knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]]. Knez se popeo na brdo Gradac, iznad same zaravni, odakle se prostirao vidik na sve strane i tu zaspao. U snu mu se, navodno, javio sveti Vasilije Ostroški i, kako predanje kaže, rekao da će zauzeti grad Bar na [[Božić]]u. Tako je i bilo. Borbe oko tvrđave bile su žestoke i [[Turci]] su, iz dana u dan, sve više dolazili u bezizlazan položaj. Konačno, [[9. siječnja]] [[1878.]] godine, istakli su bijelu zastavu. Zatim je crnogorska vojska, na čelu sa knezom Nikolom, svečano ušla u Bar. Knez Nikola je imao na umu zavjet koji je dao da će podići crkvu na onom mjestu gdje mu se javio Sveti Vasilije i rekao mu da će o Božiću osloboditi Bar, što se i dogodilo. Hram je posvećen [[12. svibnja]] [[1879.]] godine, na dan svetog Vasilija Ostroškog, od strane mitropolita [[Ilarion Roganović|Ilariona Roganovića]]. Posvećenju je prisustvovao knez Nikola sa svitom. Ostalo je u narodnom pamćenju koliko je ova crkveno narodna svečanost bila veličanstvena, i od tada crkveno narodno saborovanje na Ribnjaku za Vasiljevdan prerasta u tradiciju.<ref>{{ | Kada je crnogorska vojska, studenog [[1877.]] godine, oslobađala Bar, glavnina vojske ulogorila se na zaravni Ribnjak, da predahne. Tu su i zanoćili, a s njima i knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]]. Knez se popeo na brdo Gradac, iznad same zaravni, odakle se prostirao vidik na sve strane i tu zaspao. U snu mu se, navodno, javio sveti Vasilije Ostroški i, kako predanje kaže, rekao da će zauzeti grad Bar na [[Božić]]u. Tako je i bilo. Borbe oko tvrđave bile su žestoke i [[Turci]] su, iz dana u dan, sve više dolazili u bezizlazan položaj. Konačno, [[9. siječnja]] [[1878.]] godine, istakli su bijelu zastavu. Zatim je crnogorska vojska, na čelu sa knezom Nikolom, svečano ušla u Bar. Knez Nikola je imao na umu zavjet koji je dao da će podići crkvu na onom mjestu gdje mu se javio Sveti Vasilije i rekao mu da će o Božiću osloboditi Bar, što se i dogodilo. Hram je posvećen [[12. svibnja]] [[1879.]] godine, na dan svetog Vasilija Ostroškog, od strane mitropolita [[Ilarion Roganović|Ilariona Roganovića]]. Posvećenju je prisustvovao knez Nikola sa svitom. Ostalo je u narodnom pamćenju koliko je ova crkveno narodna svečanost bila veličanstvena, i od tada crkveno narodno saborovanje na Ribnjaku za Vasiljevdan prerasta u tradiciju.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.atlantaserbs.com/learnmore/monasteries_and_towns/Ribnjak.htm |title=Monastery Ribnjak |wotk=www.atlantaserbs.com |accessdate=27. rujna 2019.}}</ref> Dan nakon Petrovdana ([[13. srpnja]]) [[2019.]] godine mitropolit [[Amfilohije Radović]] je s još nekoliko vladika posvetio novosagrađenu crkvu sv. apostola [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]]. Crkva je izgrađena po uzoru na crkvu sv. Petra i Pavla kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] u kojoj je [[Stefan Nemanja]] preveden iz katoličke u pravoslavnu crkvu. | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
Trenutačna izmjena od 23:07, 23. studenoga 2021.
 |
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Manastir Ribnjak je muški samostan koji pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u blizini Bara u Crnoj Gori. Posvećen je sv. Vasiliju Ostroškom, a izgrađen je na mjestu gdje je bio stari samostan sv. Ivana Krstitelja u vrijeme Jelene Anžujske, žene kralja Stjepana Uroša I Nemanjića.
Ranija povijest
Gradnja crkve Svetog Ivana može se datirati poslije 1250., najvjerojatnije osamdesetih godine 13. stoljeća. Do naših dana, ovdje su postojali temelji jednobrodne crkve izdužene osnove, sa pravougaonom apsidom prema istoku. Sagrađena je bila od dosta dobro otesanih kvadara krečnjaka. Dugačka je bila oko 10, a široka 4 metra. Po sredini je imala svod, koji je ojačavao zidove i krov crkve. Krov je bio dvoslivan. Na zapadu, iznad vrata, bili su rozeta i zvonik na preslicu. Nema podataka tko je bio graditelj, ali se može pretpostaviti da je iz primorja, jer je kraljica Jelena odavde vodila majstore koji su gradili njezinu monumentalnu građevinu, manastir Gradac na Ibru. Postoji predanje da je, skoro istovremeno s crkvom na Ribnjaku, kraljica Jelena sagradila i crkvu Svetog Ilije na brdu Volujici, iznad barskog zaljeva.[1]
Novija povijest
Kada je crnogorska vojska, studenog 1877. godine, oslobađala Bar, glavnina vojske ulogorila se na zaravni Ribnjak, da predahne. Tu su i zanoćili, a s njima i knez Nikola I. Petrović Njegoš. Knez se popeo na brdo Gradac, iznad same zaravni, odakle se prostirao vidik na sve strane i tu zaspao. U snu mu se, navodno, javio sveti Vasilije Ostroški i, kako predanje kaže, rekao da će zauzeti grad Bar na Božiću. Tako je i bilo. Borbe oko tvrđave bile su žestoke i Turci su, iz dana u dan, sve više dolazili u bezizlazan položaj. Konačno, 9. siječnja 1878. godine, istakli su bijelu zastavu. Zatim je crnogorska vojska, na čelu sa knezom Nikolom, svečano ušla u Bar. Knez Nikola je imao na umu zavjet koji je dao da će podići crkvu na onom mjestu gdje mu se javio Sveti Vasilije i rekao mu da će o Božiću osloboditi Bar, što se i dogodilo. Hram je posvećen 12. svibnja 1879. godine, na dan svetog Vasilija Ostroškog, od strane mitropolita Ilariona Roganovića. Posvećenju je prisustvovao knez Nikola sa svitom. Ostalo je u narodnom pamćenju koliko je ova crkveno narodna svečanost bila veličanstvena, i od tada crkveno narodno saborovanje na Ribnjaku za Vasiljevdan prerasta u tradiciju.[2] Dan nakon Petrovdana (13. srpnja) 2019. godine mitropolit Amfilohije Radović je s još nekoliko vladika posvetio novosagrađenu crkvu sv. apostola Petra i Pavla. Crkva je izgrađena po uzoru na crkvu sv. Petra i Pavla kod Novog Pazara u kojoj je Stefan Nemanja preveden iz katoličke u pravoslavnu crkvu.
Povezani članci
- Crkva Svetog Trojstva na Rumiji - pravoslavna
- Velja Mogila kod Bara - velika ilirska grobnica
- Barski trikonhos - ostatci ranokršćanske crkve iz 5.-6. stoljeća
- Samostan sv. Marije Ratačke - ruševine katoličkog samostana
- Crkva sv. Petke - Venerande u Gornjem Šušanju, Bar - katolička
- Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru - pravoslavna
- Konkatedrala Svetog Petra u Baru - katolička
- Džamija Selimija u Baru
- Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar
- Crkva sv. Neđelje u Baru - pravoslavna
- Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru
- Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar - katolička
- Crkva sv. Vita na Gretvi, Stari Bar - katolička
- Crkva sv. Petke - Venerande u Sutomoru - pravoslavno-katolička dvooltarska crkva
- Haj-nehaj - tvrđava kod Sutomora s ostatcima crkve svetog Demetrija
- Tabija - turska tvrđava kod Sutomora
Izvori
- ↑ "Нови портал Митрополије црногорско-приморске | Српскa Православнa Црквa [Званични сајт"] (srp.). http://www.spc.rs/sr/novi_portal_mitropolije_crnogorskoprimorske Pristupljeno 27. 09. 2019.
- ↑ "Monastery Ribnjak". http://www.atlantaserbs.com/learnmore/monasteries_and_towns/Ribnjak.htm Pristupljeno 27. rujna 2019.