Razlika između inačica stranice »Jevlah«

Jevlah; Yevlax
	Željeznički kolodvor u Jevlahu
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 40°37.02′N 47°09.00′E / 40.617°N 47.15°E
Država	Azerbajdžan
Republički grad
Status grada	1938.
	Vlast
- Gradonačelnik	Gokha Samedov
	Površina
- Ukupna	95 km²
Visina	17 m
	Stanovništvo (2015.)
- Grad	60.000
- Gustoća	631,58 stanovnika/km²
Vremenska zona	UTC+4 (UTC+4)
Poštanski broj	AZ 6600
Pozivni broj	+994 22
	Službena stranica yevlax-ih.gov.az
Zemljovid
	; Jevlah

Trenutačna izmjena od 04:24, 9. studenoga 2021.

Jevlah (azerski: Yevlax) je jedan od republičkih gradova, pod izravnom upravom države Azerbajdžan. Iako je potpuno okružen istoimenom pokrajinom (Jevlaški rajon), grad je administrativno odvojen od ove pokrajine.

Zemljopisne odlike

Grad se nalazi na desnoj obali rijeke Kure, 265 km zapadno od glavnog grada, Bakua. Smješten je na drevnom putu svile, jugoistočno od Gandža-Gazahske ravnice, sjeverozapadnog dijela Karabaške i Širvanske ravnice. Zime su blage i suhe, a klima topla polupustinjska.

Povijest

Azerske izbjeglice u Jevlahu 1998. god.

Ovo područje se u dokumentima iz 12. st. naziva „Vrata Karabaha” jer se kroz ovo mjesto dolazilo do alpskih travnjaka Kelbajara, Lačina i Batabata, koji su bili poznati širom današnjeg Azerbajdžana kao ljetna ispaša^[2]. Jevlah, što na staroturkijskom znači „močvarno mjesto”^[3], je nastao oko željezničke postaje koja je sagrađena u 1880-ih i među stanovništvom je dugo vremena naselje bilo poznato kao Vagzal („kolodvor”). Krajem devetnaestog i početkom 20. st. u službenim dokumenatima naselje se naziva „Jevlah postaja” u pokrajini Jelizavetpolj, a od 1920. godine „selo Jevlah” u pokrajini Javanšir. Da bi 1. veljače 1939. god., odlukom Vrhovnog sovjeta Azerbejdžanske sovjetske socijalističke republike, Jevlah dobio status grada i postao središte pokrajine Jevlah. Uredbom Predsjedništva Vrhovnog sovjeta Azerbejdžanske SSR-a 6. siječnja 1965. godine Jevlah je uvršten u popis gradova podređenih Republici i počela je izgradnja industrijskih poduzeća^[4].

Pruga Baku-Tbilisi-Kars koja prolazi kroz Jelah.

Danas grad ima 4200 metara dugu aveniju Hejdar Alijev, te 5500 metara dugu Nizami aveniju i 168 drugih ulica. Spomenik posvećen nacionalnom vođi Azerbajdžana Hejdaru Alijevu, nalazi se na najvećem trgu u gradu, Trgu Hejdara Alijeva^[5].

Grad ima i Zračnu luku Jevlah, a od 2015. god. željezničko je čvorište Azerbajdžana i povezuje Kars-Tbilisi-Baku, čime su izravno povezani Turska, Gruzija i Azerbajdžan.

Stanovništvo

Prema procjeni iz 2016. godine, ukupan broj stanovnika grada bio je 67.100, što je 8,45% više nego godinu prije. Prema popisu iz 2009. god. od 57.681 stanovnika broj muškaraca je bio 26.098 (48,96%), a žena 31.583 (50,72%), dok je urbano stanovništvo iznosilo 55,04%, a ruralno 44,96%^[6].

Broj stanovnika Jevlaha prema godinama:^[6]
1926.	1970.	1989.	2003.	2006.	2009.	2012.	2016.
1.231	29^[7]	45.720^[8]	53.300	54.200^[9]	57.681^[6]	59.036	67.100

Gospodarstvo

Jevlah je jedan od važnih poljoprivrednih rajona zemlje. Poljoprivreda je uglavnom vezana uz uzgoj pamuka, žitarica i stočarstvo, a uzgajaju se i perad, dudov svilac, krumpir, povrće, lubenice i voće. U gradu postoje poljoprivredna prerađivačka poduzeća, proizvodni i industrijski kompleksi (traktori, prerada kože, . Grad je također bogat prirodnim resursima kao što su naslage pijeska, glina i šljunak, potrebni za izradu opeke^[10].