Dinastija Xia

Otprilike prostor rasprostiranja dinastije Xia i njeno trajanje u kineskoj povijesti

Dinastija Xia (kineski: 夏朝, pinyin: Xià cháo, Wade-Giles: Hsia-ch'ao), cca. 2070. pr. Kr.–1600. pr. Kr., u Kini je prva dinastija opisana u Zapisima velikog povjesničara i neslužbenim Bambuskim analima, koji bilježe imena sedamnaest kraljeva u četrnaest generacija koje su trajale između 431 i 471 godina. Dinastiji su prethodili legendarnih Tri Uzvišena i Pet Careva, a slijedila ju je Dinastija Shang.

Brončana posuda za vino iz vremena dinastije Xia, 18. stoljeće pr. Kr.

Nalazišta kulture Erlitou koja se smatraju nalazištima dinastije Xia

Povijest Kine
Prapovijest Kine
			3 Suverena i 5 Careva
			Dinastija Xia 2100. pr. Kr. – 1600. pr. Kr.
Dinastija Shang 1600. pr. Kr. – 1046. pr. Kr.
Zapadni Zhou				Dinastija Zhou 1045. pr. Kr. – 256. pr. Kr.
Proljeće i jesen			Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin 221. pr. Kr. – 206. pr. Kr.
Zapadni Han				Dinastija Han 206. pr. Kr. – 220.
Dinastija Xin 9. – 23.
Istočni Han
Tri kraljevstva 220. – 280.
Zapadni Jin				Dinastija Jin 265. – 420.
Šesnaest kraljevstava 304. – 439.		Istočni Jin
Južne i Sjeverne dinastije 420. – 589.
Dinastija Sui 581. – 618.
Dinastija Tang 618. – 907. (prekinuta od Drugog Zhoua) 690. – 705.
Liao 907. – 1125.		Pet dinastija i Deset kraljevstava 907. – 960.
		Sjeverni Song		Song 907. – 1279.
Dinastija Jin	Zapadna Xia	Južni Song
Dinastija Yuan 1271. – 1368.
Dinastija Ming 1368. – 1644.
Dinastija Qing 1644. – 1911.
Republika Kina 1912. – 1949.
Narodna Republika Kina				Republika Kina (Tajvan)
Kronologija kineske povijesti Dinastije u kineskoj povijesti Vojna povijest Kine Pomorska povijest Kine

Legendarna povijest

Prema službenoj povijesti, dinastija Xia je osnovana kada je Shun abdicirao u korist svog ministra Yua, koga je smatrao savršenim državnim službenikom. Umjesto da vlast preda osobi koju je smatrao najsposobnijom, Yu ju je prenio na svog sina, Qija, postavivši tako presedan za dinastijsku vladavinu. Tako je dinastija Xia započela period kada su državama vladavine obiteljii klanove.

Skeptička škola rane kineske povijesti (yigupai), koju je 1920-ih započeo Gu Jiegang, prva je počela sumnjati u tradicionalnu verziju rane povijesti: “što je više vremena prolazilo, što je duži legendarni period kineske povijesti... to je rana kineska povijesti bliža pričama koje se prenose s generacije na generaciju, a svaka nova joj dodaje neke svoje elemente” Yun Kuen Leejeva kritika nacionalističkih objašnjenja za kronologiju Tri dinastije se temelji na dihotomiji dokaza koju pružaju arheološki nalazi nasuprot povijesnim istraživanja, što je pogotovo slučaj s popularnom teim kojom se arheološka Kultura Erlitou povezuje s povijesnom dinastijom Xia. “Kako spojiti arheološke datume s povijesnim datumima je izazov za sve kronološke studije ranih civilizacija.”

Prema tradicionalnim kineskim pristašama teze o dinastijskom ciklusu, tokom ovog perioda je kineska civilizacija razvila koncept blagonaklone civilne vlasti te okrutnih kaznu za povrede zakona. Na temelju tog koncepta su se počeli razvijati kineski zakoni.

Jie, posljednji vladar dinastije, bio je korumpiran. Svrgnuo ga je Tang, vođa Shanga, naroda s istoka.

Arheološki dokazi

Arheolozi su otkri gradska nalazišta, brončane predmete i grobove koji sugeriraju na moguće postojanje dinastije Xia na lokacijama koje spominju drevni kineski povijesni tekstovi. Još uvijek traju rasprave o tome je li Kultura Erlitou bila nalazište dinastije Xije. Radiokarobonsko datiranje smješta nalazište u period oko 2100. do 1800. pr. Kr., pružajući tako dokaze o državi koja je bila suvremenik, a možda čak i identična s dinastijom Xia koju spominju kineski povijesni radovi. Godine 1959. su u nalazište u gradu Yanshi otkopane velike palače koje mnogi stručnjaci smatraju sjedištem dinastije Xia. Iako kasniji tekstovi spominju dinastiju Xia, ona sama nije ostavila nikakvih pisanih tragova koji bi potvrdili njeno postojanje niti imena vladara. S druge strane, arheološka otkrića ukazuju na evolucijski stadij između kasnih neolitskih kultura i tipične kineske gradske civilizacije karakteristične za Dinastiju Shangu.

Mitska suprotnost Shanga

Sarah Allen u svojoj knjizi The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China, primjećuje kako su mnogi aspekti dinastije Xia jednostavno suprotnosti karakteristikla dinastije Shang. Klasični kineski povjesničari kao Sima Qian su imali pristup samo do izvora koji datiraju do Zapadne Dinastije Zhou. Implicirani dualizam Shanga i Xije, po mišljenju Allen, sugerira da Shang predstavlja vatru i sunce, ptice i istok, dok Xia predstavlja zapad i vodu. Razvitak mitske dinastije Xia, tvrdi Allen, je bio nužan čin dinastije Zhou u svrhu opravdanja osvajanja Shanga, odnosno tvrdnje kako su Shang prethodno na isti način svrgnuli dinastiju Xia.

Suvereni dinastije Xije

Posthumna imena (Shi Hao 諡號)1
Redoslijed	Vladavina2	Kineski	Pinyin	Bilješke
01.	45	禹	Yǔ	također Yu Veliki (大禹; dà yǔ)
02.	10	啟	Qǐ
03.	29	太康	Tai Kang
04.	13	仲康	Zhòng Kāng
05.	28	相	Xiāng
06.	21	少康	Shǎo Kāng
07.	17	杼	Zhù
08.	26	槐	Huái
09.	18	芒	Máng
10.	16	泄	Xiè
11.	59	不降	Bù Jiàng
12.	21	扃	Jiōng
13.	21	廑	Jǐn	Guoyu: jìn, putonghua: jǐn
14.	31	孔甲	Kǒng Jiǎ
15.	11	皋	Gāo
16.	11	發	Fā
17.	52	桀	Jié	ili Lu Gui (履癸 lǚ guǐ)
1 Imenu vladavine ponekad prethodi ime dinastije, Xia (夏), npr. Xia Yu (夏禹).
2 Moguća dužina vladavine, u godinama.

Izvori

• Deady, Kathleen W. and Dubois, Muriel L., Ancient China. Mankato, MN: Capstone Press, 2004.
• Sarah Allen (1991), The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China

Vanjske poveznice

• Special Report On the Chronology of the Three Dynasties