Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zavelim (planina)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina

Zavelim je planina na prostoru Roškog Polja, Vinice, Vira, Zavelima i Zagorja.

Najviši vrh Zavelima je Kolakovac (Veliki Zavelim) 1347 m, a slijede ga vrhovi: Jaram (1280 m), Livački brig (1044 m), Mošnjača (1190 m), Debelo brdo (1140 m) i Kličinovac (1168 m).

Ime

Iako je oronim (planinski naziv) Zavelim najranije pribilježen u XVII.st., to ne znači kako isti od tada potječe. Riječ je Zavelim složena od prijedloga za i imenice velim, što se susreće jedino kao zemljopisni naziv (toponim; usporedi selo Velim). Velim je izveden od staroga pridjeva v e l i - velik, krupan-dodatkom sufiksa morfema - im. Umjesto veli u naše je vrijeme u upotrebi oblik v e l i k. U govoru Imotske krajine i na širem okolnom prostoru čuje se prilog v e l e - mnogo, puno (usporedi i u čakavskim mjestima: Vela Luka, Veli Iž, Velo Grablje). A to je ostatak bivšega oblika v e l i.

Povijest

Zavelim je od davnina poznat kao mjesto koje je bilo granica između dvije zemlje: Mletačka Republika i Tursko Carstvo, a danas je granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, također on i zemljopisno dijeli Tropolje, Zagoru i Hercegovinu.

Po teorijama nekih povjesničara na planini se nalazio Delminium (sa sjevernih obronaka,teorija iako moguća nije dokazana). Od Ilira je ostalo nekoliko gradina i gomila a s južne strane je prolazila rimska cesta.

Za vrijeme turskog vladanja Zavelimom haraju hrvatski narodni heroji, hajduci. Legendarni harambaša Andrijica Šimić je puno vremena proveo na prostoru Vinice i Zavelima otkupljujući zemlju od Turaka i davajući je seljacima. U Vinici se njegova dobra djela ni danas ne zaboravljaju. Po predaji, Adrijica Šimić je svoju zlatnu čermu zakopao negdje na prostoru Zavelima. Zato je u zavelimskim selima poznata priča o "blagu Andrijice Šimića".

Poslije završetka Drugog svjetskog rata na Zavelimu se nalazila manja grupa odbjeglih domobrana i ustaša ( takozvani škripari ili "divlje ustaše" ). Najpoznatiji je bio Ante Kapulica koji je i stradao na planini.

Klima

Klima na Zavelimu je planinska, ljeta su mahom topla a zime veoma hladne i snježne.

Zanimljivosti

Zavelim je planina koja se prije mnogo spominjalo u narodnim pjesmana, gangama, pričama.

Najpoznatija zavelimska ganga glasi : "Zavelime moj debeli lade, šta po tebi roške cure rade."

Od poznatijih pjesama to je o Velikom Kralju: Na Duvanjskom polju hrabri vitez podiže mač, da potvrdi naroda volju, da dušmana natjera u plač. Spušta on mač na rame prvog kralja u Hrvata, na čelu stavi mu znamen i reče: "Bože čuvaj moga brata!" I spremi vitez mač svoj, i Tomislavu krunu poda, i reče mu da čuva narod svoj, i da nikad Krista ne oda. A Tomislav padne na koljena, poljubi zemlju i reče: "Domovino moja voljena, nitko mi te uzet neće!" I tako Kralj ponosno jaše, preko cijele domovine, kroz sve krajeve naše, od rijeke Raše sve do Drine. Zaustavi se on ponad Zavelima planine, poljubi kamen hrvatski od davnine, i padne pred križem ničice. Reče tada Kralj narodu svome: ovaj ponosni imotski kraj, ima posebno mjesto u srcu mome, to svakog Hrvata pravi je raj! U ovom kraju, kamen je tvrđi od čelika, tu kršna polja daju, ljude srca velika.

Također Zavelim se spominje i u seriji "Prosjaci i sinovi".

Zavelim planina se spominje i u legendama o vilama.  :"Jednog dana četiri mladića otišla na Zavelim. Dočekala ih noć pa su legli u križ, tabanin jedan prema drugom. Prid zoru se k njima spustila vila zavelimska pa kad ih je ugledale kako leže zavika:

Tako ti sedamdeset sedam zavelimskih vrila i polu doca Paripovca i bunara Karikovca još ovo čudo nisan vidila."

Legende glase da vila ima koliko i zavelimskih vrila to jest 77. One bi često mamile mladiće u kolo i tako bi ih čarolijom zarobile.Također su bile poznate da kradu konjeve i pletu im grivu te ih jašu ih do iznemoglosti.

Zavelimski puk je uživao,čuva i njeguje mnoge legende i priče o vilama, vukodlacima i ostalim mitskim stvorenjima.

Danas

Danas se ime Zavelim pojavljuje kod lovačkog društva u Roškom Polju, te što je posebno važno, ime zavičajnog društva Viničana i Rožana nosi naziv Zavelim. Titulu Zmaj od Zavelima u Družbi Braće Hrvatskog zmaja ima hrvatski povjesničar i intelektualac Josip Jurčević.

Vanjske poveznice

Vanjske poveznice