Zemljopis Hrvatske vrlo je raznovrstan s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske nizine preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjavaju na moru 1185 otoka, otočića, hridi i grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zaljevi i dva poluotoka, Pelješac i Istra.
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.