Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. Naziv "vitamin B12" općenito se koristi za skupinu sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije i nekih neuroloških oštećenja.
Osnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova skupina spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.
Spoj sadržava i nukleotidni ostatak (baza, šećer, fosfat). Ovisno o skupini koja je kompleksno vezana na kobalt razlikuju se mnogi derivati (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin).
Glavni "proizvođač" ovog vitamina su mikroorganizmi često u simbiotskom životu sa većim organizmom.
Bogati izvor i najlakse dostupan vitamin B12 su obicno morski plodovi ili namirnice bogate mikroorganizmima: riba, mlijeko, fermentirani sirevi,
jetra dio njezine funkcije je skladištenje hranjivih tvari pa ga sadrzi u dostatoj količini, srce u njemu se nalazi medu ostalim zbog sadržaja velike količine krvi (crvenih krvnih zrnaca) koju B12 izgraduje. Meso je često presiromašan izvor tog vitamina za ljudske potrebe jer se teško apsorbira.
U povrću ga i nema tek možda neupotrebljivo maloj razini djelomicno zbog malo onih mikroorganizama kojih žive na biljci, ili korjenju, zato ga i nalazimo u maloj količini biljoždera koji obično sadrže neznatne nakupine tih mikroorganizama u svom probavnom traktu.
Modrozelene Alge kao Cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže oveće količine lako apsorbivog vitamina B12, pa se koristi za nadomjestanje većeg nedostatka ili kao dodatak prehrani vegana.
Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, a to je količina prisutna u normalnoj prehrani.
| |||||