Velika loža Austrije
| Velika loža Austrije | |
|---|---|
| Skraćenica | GLvÖ |
| Tip | Velika loža |
Velika loža Austrije (njem. Großloge von Österreich), skraćeno GLvÖ,[1] je regularna, najstarija i najbrojnija velika loža u Austriji.
Povijest
Prve lože austrijskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u Austrijskom Carstvu 1795. godine, osnivane su u ugarskom dijelu carstva tek poslije 1867. godine i tadašnje podjele carstva u dvojnu monarhiju. Oni su poslije završetka Velikog rata i raspada Austro-Ugarske preselili svoje lože u novoosnovanu republiku te osnivali svoju obedijenciju, Veliku Ložu Beča (Großloge von Wien) već 8. prosinca 1918. godine. U prvih nekoliko godina ova velika loža je imala gotovo dvije tisuće članova u 24 lože. Godine 1930. godine priznata joj je i regularnost od strane Ujedinjene velike lože Engleskee, a tijekom godina priznale su je još i 63 velike lože iz cijelog svijeta. Dolaskom nacista 1938. godine dolazi i do zabrane rada slobodnim zidarima pa su sve lože zatvorene. Postali su žrtva nacističkog terora pa je većina morala emigrirati, a više od stotinu ih je ubijeno do 1945. godine.[2][3]
Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma nacističke diktature, austrijski slobodni zidari samostalno se okupili, prvo u Koruškoj, a i u drugim dijelovima države osnivajući nove lože. Usprkos nepovoljnim uvjetima u to vrijeme uspjeli su oživjeti i veliku ložu koju su nacisti ugasili.[2] 4. kolovoza 1945. godine je osnovana Velika loža Beča za Austriju (Großloge von Wien für Österreich). Regularnost Velike lože je vraćena 1952. godine formalnim priznanjem UVL Engleske i uspostavljanjem odnosa koji su 1938. godine bili narušeni. A kad su se Savezničke okupacijske vlasti povukle 1955. godine Austrija je ponovo postala suverena republika pa je Velika loža promijenila naziv u Velika loža Austrije. Godine 1975. Velika loža je otvorila masonski muzej u dvorcu Rosenau na sjeveru Donje Austrije.[3]
Posije pada komunizma u istočnoj Europi, Velika loža je posebice bila aktivna na planu uspostave slobodnog zidarstva u bivšim krunskim zemljama. Tako su utemeljene Velika loža Mađarske 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja Velika loža Češke) 1990. godine kao i Velika loža Slovačke 2009. godine. Raspadom Jugoslavije osnivane su deputacijske lože s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena Velike lože Hrvatske (1997.), Velike lože Slovenije (1999.) kao i Velike lože Bosne i Hercegovine (2005.).[3]
Organizacija
Ova velika loža broji više od 3.600 članova u 77 loža. U Beču se nalazi 51 loža p preostalih 26 u ostalih osam saveznih država, i to po pet u Koruškoj i Štajerskoj, po četiri u Donjoj Austriji i Gornjoj Austriji, dok u Salzburgu i Tirolu ima po tri lože te po jedna u Vorarlbergu i Gradišću. Pored ovih loža postoje i 3 deputacijske lože osnovane s posebnom svrhom poput istraživačke loža "Quatuor Coronati".[3]
Vidi još
Izvori
- ↑ Großloge von Österreich, freimaurerei.at
- ↑ 2,0 2,1 GLvÖ: Über ihre Geschichte, freimaurerei.at
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Großloge von Österreich Aus Freimaurer-Wiki, freimaurer-wiki.de
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||