Velika župa Hum bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH. Sjedište joj je bilo u Mostaru, a djelovala je od 5. kolovoza 1941. do 1945.. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti:[1]
- Konjic
- Ljubuški
- Metković
- Mostar
- Nevesinje
- kotarska ispostava Posušje (od 1. rujna 1941. kotarska oblast)
i grad Mostar.
Od 5. srpnja 1944. Velikoj župi Hum su se priključili sljedeći kotari, koji su prethodno pripadali Velikoj župi Dubravi[2][1]:
te kotari koji su prethodno pripadali ukinutoj Velikoj župi Plivi i Rami
- Livno
- Duvno (dotada Tomislavgrad)
- Prozor
i grad Livno.
Zbog ratnih operacija i prisutnosti neprijateljskih snaga, sjedište je od 13. ožujka 1945. bilo premješteno iz Mostara u Sarajevo.[1]
Zbog ratnih okolnosti 20. svibnja 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik obalnog odsjeka Neretve. Njemu je 28. ožujka 1945. za poslove građanske uprave u okolnostima iznimnog stanja dodijeljen je glavar građanske uprave.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 217-218
- ↑ ARHiNET - Velika župa Dubrava, pristupljeno 21. ožujka 2014.
| |||||||||||||