Velika župa Sidraga-Ravni Kotari bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH. Sjedište joj je bilo u Zadru. Djelovala je od 1. studenoga 1943.. Prvo službeno ime ove velike župe bilo je "Sidraga i Ravni Kotari" (do 1944.), a od 1944. "Sidraga-Ravni Kotari".[1]
Budući da su u Zadar ušle snage Trećeg Reicha i uspostavile svoju vojnu upravu, pa je "privremeno" sjedište župe bio Zemunik.[2]
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti[1]:
- Benkovac,
- Biograd,
- Preko
- Pag (izdvojen iz Velike župe Vinodola-Podgorja[3] i pridodan ovoj velikoj župi 5. srpnja 1944., isključen iz ove velike župe i privremeno priključen Velikoj župi Lici-Gackoj 13. prosinca 1944.)
i grad Zadar.
Zbog ratnih okolnosti proglašeno je za područje ove velike župe 20. svibnja 1944. iznimno stanje (Zakonskom odredbom o uvađanju iznimnog stanja u Hrvatskom obalnom području). Vojna je vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik obalnog odsjeka Like koje je obnašao do 28. ožujka 1945., a tog nadnevka dodijeljen mu je posebni glavar građanske uprave.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 ARHiNET - Sidraga-Ravni Kotari , pristupljeno 7. ožujka 2015.
- ↑ Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213
- ↑ ARHiNET - Velika župa Vinodol-Podgorje, pristupljeno (22. ožujka 2014.)
| |||||||||||||