Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rožanski kukovi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Rožanski kukovi
Rossijevo sklonište

Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi — Velebit, simbol hrvatskih planina, prava je riznica za prirodoslovce, planinare i sve one koji žele i znaju uživati u autentičnim prirodnim ljepotama. Rožanski i Hajdučki kukovi su za planinare najzanimljiviji dio sjevernog Velebita. Neobično carstvo krša, skupine koja sadrži pedesetak kamenitih vrhova visokih preko 1600 metara, koji oblicima privlače brojne planinare i alpiniste. Rožanski su kukovi od Hajdučkih kukova odvojeni Lubenovačkim vratima.[1]

Strogi rezervat prirode – visoke kamene gromade i strmoglave vrtače – Hajdučke i Rožanske kukove dijeli visoki prijevoj Lubenska vrata (1474 m).

Rožanski kukovi

Rožanska skupina je malo veća i pristupačnija (kroz vrlet je izgrađena turistička staza, a u središnjem dijelu i planinska koliba), od teško prohodnog ljutog krša Hajdučkih kukova. Zbog divljine i nepristupačnosti Hajdučki kukovi nude osobit čar nepoznatoga i neistraženog područja. Tu je tek 1993. godine otkriven speleološki objekt impozantnih dimenzija — Lukina jama, koja je sa 1392 m najdublja jama u jugoistočnoj Europi i u trenutku spuštanja na dno bila je deveta po dubini u svijetu. Danas je među dvadeset najdubljih na svijetu.

Najistaknutiji kukovi u ovoj skupini su: Gromovača (1675 m), Krajačev kuk (1659 m), Pasarićev kuk (1630 m), Vratarski kuk (1678 m), Varnjača (1630 m) i Crikvena (1641 m). [2] Krajačev kuk zove se po poznatom hrvatskom organizatoru, reformatoru i osuvremenitelju planinarstva, političaru, odvjetniku i ekonomskom piscu Ivanu Krajaču.[3] Pasarićev se kuk zove po čelniku HPD-a Josipu Pasariću. U međusobnim čašćenjima i imenovanjima toponime nazvane po sebi dobili su Ante Premužić (Premužićev toranj), Josip Poljak (Poljakov toranj), Dragutin Hirc (Hircov kuk), Vjekoslav Novotni (Novotnijev kuk) i Ljudevit Rossi (Rossijev kuk). Izvorna imena kukova su se zauvijek izgubila iseljavanjem i izumiranjem izvornog velebitskog stanovništva te se danas planinari služe ovim imenima.[4]

Povezani članci

Izvori

  1. www.hr Strogi rezervati
  2. www.hr Strogi rezervati
  3. Park prirode Velebit Ivan Krajač
  4. Hrvatski planinarski savez Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.