Vektorsko polje
U matematici i fizici vektorsko polje je polje koje svakoj točki lokalno Euklidskog prostora pridružuje vektorsku veličinu. U fizici, primjeri vektorskih polja su polje brzina čestica u fluidu ili električno i magnetsko polje. Za razliku od njih, skalarna polja svakoj točki prostora pridružuju jedan skalar (broj), poput temperature ili lokalne gustoće.
Neki od diferencijalnih operatora primjenjivih na vektorsko polje su divergencija i rotacija.
Formalna definicija
Neka [math]\displaystyle{ X_0 }[/math] označava skup svih radijvektora u koordinatnom sustavu [math]\displaystyle{ \left(O,x_1,x_2,x_3,...,x_k\right); k = \dim D }[/math], tj.
- [math]\displaystyle{ X_0=\{\overrightarrow{OM}| M=(x_1,x_2,x_3,...,x_k)\in\mathbb{R}^n \} }[/math]
Radijvektor je reprezentant (predstavnik) vektora kao klase usmjerenih dužina koji početak ima u ishodištu koordinatnog sustava. Neka je [math]\displaystyle{ D\subseteq\mathbb{R}^n }[/math] skup koordinata.
Tada je svaka funkcija
- [math]\displaystyle{ \mathbf{F}:D \mapsto X_0 }[/math]
vektorska funkcija skalarne varijable, ili kraće vektorska funkcija ili vektorsko polje. Drugim riječima, vektorsko polje je funkcija koja svakoj točki prostora pridružuje vektor.
Transformacije sustava
Neka je [math]\displaystyle{ S\subseteq\mathbb{R}^n }[/math] i [math]\displaystyle{ V_x:S\mapsto\mathbb{R}^n }[/math] vektorsko polje u euklidskim koordinatama. Ako je [math]\displaystyle{ Y }[/math] neki drugi koordinatni sustav na S, tada je izraz za to vektorsko polje u sustavu [math]\displaystyle{ Y }[/math]:
- [math]\displaystyle{ V_Y:=\frac{\partial y}{\partial x}V_x. }[/math]
Napomene
Za V se kaže da je Ck vektorsko polje, ako je ono k puta diferencijabilno.
Jako je važno razlikovati vektorsko i skalarno polje! Što vrijedi za vektore i skalare, isto vrijedi i ovdje: glavna i bitna razlika je u koordinatnim transformacijama: skalar sam po sebi jest koordinata, dok je vektor opisan koordinatama, ali sam po sebi nije kolekcija koordinata. Tako i skalarno polje svakoj točki prostora pridružuje koordinate, a vektorsko vektore.
Primjene
Vektorska polja se najviše primjenjuju u fizici, npr.
- Brzinu vjetra možemo zamisliti kao vektorsko polje nad [math]\displaystyle{ \mathbb{R}^4 }[/math], gdje su svakoj točki prostora u svakom trenutku vremena [math]\displaystyle{ \left(x,y,z,t\right) }[/math] pridružene brzine
[math]\displaystyle{ \vec{v}(x,y,z,t)=v_x(x,y,z,t)\,\vec{\imath}+v_y(x,y,z,t)\,\vec{\jmath}+v_z(x,y,z,t)\,\vec{k} }[/math],
- Brzina protjecanja fluida kroz cijev,
- Opis magnetskog djelovanja,
- Opis električnog djelovanja,
- Gravitacija.
Podjela
Prema divergenciji i rotaciji, vektorska polja dijelimo na:
- Potencijalno ili bezvrtložno:
- [math]\displaystyle{ \mbox{rot}\,\overrightarrow{W}=0 \mbox{ (svuda)} }[/math]
- [math]\displaystyle{ \mbox{div}\,\overrightarrow{W}\neq 0 \mbox{ (barem u nekim točkama)} }[/math]
- Solenoidno ili bezizvorno:
- [math]\displaystyle{ \mbox{rot}\,\overrightarrow{W}\neq 0 \mbox{ (barem u nekim točkama)} }[/math]
- [math]\displaystyle{ \mbox{div}\,\overrightarrow{W} = 0 \mbox{ (svuda)} }[/math]
- Laplaceovo:
- [math]\displaystyle{ \mbox{rot}\,\overrightarrow{W}=0 \mbox{ (svuda)} }[/math]
- [math]\displaystyle{ \mbox{div}\,\overrightarrow{W}=0 \mbox{ (svuda)} }[/math]
- Polje općeg oblika ili složeno polje:
- [math]\displaystyle{ \mbox{rot}\,\overrightarrow{W} \neq 0 \mbox{ (barem u nekim točkama)} }[/math]
- [math]\displaystyle{ \mbox{div}\,\overrightarrow{W} \neq 0 \mbox{ (barem u nekim točkama)} }[/math]