Jezero Turkana
| |
|---|---|
 Satelitska fotografija jezera Turkana
| |
| Lokacija | Etiopija, Kenija |
| Koordinate | 3°3′″N 36°1′″E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < |
| Površina | 130,860 km² |
| Najveća dubina | 109 m m |
| Nadmorska visina | 360.4 m |
| Najveća širina | 32 km |
| Najveća dužina | 290 km |
| Vrsta jezera | slano |
| Pritoci | Omo, Turkvel, Kerio |
| Ulijeva se u | isparavanje |
| Države |  Etiopija,  Kenija
|
Turkana, nekoć poznato kao Rudolfovo jezero, je slano jezero u Velikoj rasjednoj dolini u Keniji, koje svojim sjevernim dijelom završava u Etiopiji. Po svom obujmu Turkana je četvrto slano jezero na svijetu, nakon Kaspijskog, Issyk-Kula i Aralskog, a među svim jezerima je dvadeseto po veličini.
Jezerska voda, iako slana (boćata) da se piti, ali je neukusna. U jezeru i pored njega živi puno divljih životinja, klima je vruća i vrlo suha.
Prirodne odlike
| Nacionalni parkovi jezera Turkana | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
| Kenija
  Turkana | |
| Godina uvrštenja: | 1997. (21. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | ix, x |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/801 UNESCO |
Stijene oko jezera kao i u ostalom dijelu Velike rasjedne doline većinom su vulkanskog podrijetla. Na središnem jezerskom otoku nalazi se još aktivni vulkan, iz kojeg suklja para. Istočna i južna jezerska obala su stjenovite, dok su zapadna i sjeverna obala niže, pokrivene pješčanim dinama.
Na jezeru Turkana znaju puhati vjetrovi orkanske snage, zbog velikih razlika u temperaturi jezerske vode i okolnog tla. Jezero uglavnom prima vode od tri glavna izvora, rijeka: Omo, Turkvel i Kerio. Kako jezero nema istjek, već vodu gubi jedino isparavanjem (koje je znatno), tako je i veličina jezera promjenjiva, između 1975. i 1993. razina jezera pala je za 10 m.[1]
Jezero Turkana i danas zbog svoje izoliranosti, i nedostupnosti ima puno osobina izvorne afričke divljine. Vode i obale jezera pune su nilskih konja, krokodila, štipavaca i zmija tako da samostalna šetnja nije preporučljiva.
Na Kenijskom dijelu Jezera Turkana, nalaze se tri vrlo poznata nacionalna parka, koja su uvrštena u UNESCO-v popis svjetske baštine. Nacionalni park Sibiloi leži na istočnoj obali, dok se parkovi Središnji otok (najpoznatiji kao razmnožavalište krokodila, zbog čega ga zovu i "Krokodilski otok") i Južni otok nalaze na jezerskom otocima.
God. 2018. Nacionalni parkovi jezera Turkana upisani su na UNESCO-v popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog razornog učinka izgradnje Etiopijske Gibe III brane na tijek i ekosustav jezera Turkana i projekta razvoja Kuraz šećera, što predstavlja daljnju prijetnju ovom lokalitetu[2]
Ime jezera i njegovi stanovnici
Na istočnoj obali jezera Turkana (u NP Sibiloi) nalazi se greben Koobi Fora koji naseljava nomadski narod Gabbra i na njihovom jeziku naziv grebena znači "Izvor mitre". Greben je najpoznatiji po fosilnim ostacima iz pleistocena, između ostalih i ranih hominina (Australopitek).
Jezero se do polovice 20. stoljeća zvalo Rudolfovo jezero, u čast princa Rudolfa od Austrije. Tako je jezero nazvala Austro-Ugarska ekspedicija iz 1888., koju su vodili mađarski grof Sámuel Teleki i austrijski pukovnik Ludwig Von Ritter Höhnel. Oni su bili prvi europljani koji su na čelu velike ekspedicije dospjeli do jezera, i izvjestili o njemu i brojnim plemenima koja su živjela uz obale jezera; Turkane, Samburu, Rendille, Gabbre, Daseniči, Hamar Koke, Kare, Niagatomi, Murse, Surme i Elmoli.
Novinar J.W. Gregory napravio je 1894. u Geographical Journal-u reportažu o jezeru, nazvavši ga Basso Narok, tako su ga zvali i domoroci (pleme Samburu) koji su ga nastanjivali. Što prevedeno sa samburu jezika znači "Crno jezero". Nakon proglašenja neovisne Kenije, predsjednik Jomo Kenyatta, preimenovao je Rudolfovo jezero u Jezero Turkana 1975., po najbrojnijem plemenu uz obale jezera.
Vjetroelektrana
Kako na jezeru stalno pušu snažni vjetrovi, tvrtka Wind Power Consortium (LTWP) planira izgraditi vjetroelektranu snage 300 MW.[3] Planom se želi podići 360 vjetroturbina, kapaciteta 850 kilovata. Kenijska vlada na svoj teret izgradit će dalekovod, kad se dovrši bit će najveća vjetroelektrana Afrike.[4]
Izvori
- ↑ World Lakes Database.
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Bibliografija
- Encyclopedia Britannica under Rudolf, Lake. (engl.)
- Chambers World Gazeteer, ed. David Munro, W & R Chambers Ltd. & The Press Syndicate of the University of Cambridge, 5th Edition, 1988, ISBN 1085296-200-3 nevaljani ISBN under Turkana, Lake. (engl.)
Vanjske poveznice
- Turkana National Parks, Unesco (engl.)
- Satelitske snimke Jezera Turkana
- Sibiloi National Park, Nacionalni park Sibiloi (engl.)
- Jezero Turkana na portalu World Lakes Database (engl.)
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jezero Turkana |
| ||||||||||||||||||||