Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Treći pohod

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Treći pohod
Datoteka:Treći pohod.jpg
Omot DVD-a
RedateljVišnja Starešina, Slaven Žimbrek
ProducentIvan Maloča
ScenaristVišnja Starešina
SnimateljGoran Trbuljak
MontažaJosip Podvorac, Vladimir Gojun
Godina izdanja2008.
Trajanje58 min.
Država Hrvatska
Jezikhrvatski
Žanrdokumentarni
Profil na IMDb-u
Portal o filmu

Treći pohod je hrvatski dokumentarni film iz 2008. godine autorice Višnje Starešine, poznate novinarke i kolumnistice koja se u Večernjem listu posebno bavila međunarodnom politikom prema državama koje su nastale raspadom SFRJ i radom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu.

Scenaristica i redateljica je Višnja Starešina. Slaven Žimbrek je redatelj. Producent je Ivan Maloča. Direktor fotografije je Goran Trbuljak. Montažer je Josip Podvorac.

Snimljen je u produkciji Interfilma, a koproducenti su Žimbra Film, FTV-Sarajevo. Premijerno je prikazan u Zagrebu u svibnju 2008.

Tema je rat u središnjoj Bosni i vremenu kada pristižu mudžahedini koji su došli pod paravanom pomoći u ono vrijeme egzistencijalno ugroženih bosanskih Muslimana kao najvećih žrtava srpskih osvajanja u BiH. Film opisuje kakva je bila infiltracija Al Kaide i radikalnog islama u BiH pod ratnim paravanom (1992.-1995.), njihova ideologija i ciljevi. Film razotkriva političke manipulacije o tim stradanjima Hrvata iz središnje Bosne, zatim zašto te zločine Britanci i haaški tribunal i dan-danas pokrivaju velom tajni, dokazuje politička suđenja Hrvatima u Hrvatskoj i Haagu te potvrđuje medijsku blokadu o istini o Domovinskom ratu, jer je ovaj film prešućen u hrvatskim medijima. Film je objasnio zašto su mudžahedini Bosnu zvali 'sestrom Andaluzije' i zašto ju je trebalo vjerski radikalizirati.

Mudžahedini su se nastanili u selima u brdima iznad Bugojna, Travnika, Zenice, okupljali sljedbenike te osnivali logore za vojno uvježbavanje. U isto vrijeme, na istom zemljopisnom području, a u sklopu UN-ove misije, stigao je britanski bataljun čija je misija formalno bila humanitarna.

Desetljeće poslije vidi se djelovanje Al-Qaide i inih islamističkih radikala, a tragovi djelovanja tih grupa na Zapadu vode sve do ratnih priča iz Bosne i mudžahedinskih vojnih vježbališta.

Film otkriva kako su istovremeno mudžahedini sudjelovali u vojnim operacijama Armije BiH, čineći zločine nad Hrvatima. U filmu su dokumentirane snimke zločina mudžahedina nad Hrvatima, kojima su svojstveni ubilački 'potpisi': odsijecanje glave, puštanje krvi, uništavanje lica, vađenje srca. Ti su zločini bili dugo pokriveni velom tajne. Haaški ih je tribunal do danas propustio rasvijetliti iako postoje svjedoci i dokumenti, a britanski se časnici "slabo sjećaju" ratnog djelovanja mudžahedina.

Film nije prešutio hrvatski zločin u Ahmićima. U filmu su prikazane snimke kad su mudžahedini ušli u crkvu i samostan Guču Goru gdje su divljali ispod fresaka Zlatka Kesera i Ive Dulčića. Film nije prešutio ni govor Alije Izetbegovića 7. muslimanskoj brigadi.

U filmu događaje prepričavaju lokalni stanovnici koji su svjedočili, a drugi dio stvari opisuju arhivski materijali te video materijali. U videomaterijalima Al-Qaide njihovi vjerski učitelji objašnjavaju ciljeve svoje borbe i o mudžahedinskom angažiranju u BiH govore slikom i riječju. Od materijala s haaškog sudišta koriste se materijali u kojima su svoj pogled na te događaje iznijeli časnik britanskog bataljuna u BiH te pokajnik iz redova Al-Qaide i niži zapovjednik mudžahedina u BiH.

Izvori

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice