Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tonko Fabris

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Tonko Fabris (Zagreb, 22. travnja 1979.), hrvatski akademski kipar.

Životopis

Potječe iz korčulanske obitelji kamenoklesara i kipara stoga je njegovo školovanje i odabir životnog poziva bio logičan slijed. Nakon osnovne škole upisao je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu koju je završio 1997. godine. Iste godine upisuje zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti, odjel kiparstvo. Nakon dvije godine studija odlazi na odsluženje vojnog roka nakon čega nastavlja studij u klasi profesora Gračana. Diplomirao je 2007. godine.

Tijekom i nakon školovanja radio je s ocem Vinkom Fabrisom, akademskim kiparom, na brojnim poslovima konzerviranja i restauriranja kamene plastike od kojih izdvaja restauraciju renesansnih kamenih elemenata palače Arsan na Cresu, obnovu rigalica i fijala na pročeljima zagrebačke Katedrale, zatim izradu grbova, ograde balkona i replike kamene skulpture Madone s djetetom na zabatu Nadbiskupskog dvora u Zagrebu. Sudjelovao je u izradi faksimila kamene skulpture Krista prema originalnoj skulpturi Frana Kršinića na groblju sv. Ane u Osijeku, stradaloj u Domovinskom ratu. Radio je na obnovi kamenih detalja gotičkih crkava u Hrvatskoj stradalih u ratu.

Tijekom istog razdoblja modelirao je i klesao u kamenu vlastite skulpture i sudjelovao na zajedničkim izložbama studenata ALU.

Između 2006. i 2009. Fabris je bio suradnik likovnih radionica u Knjižnicama Vladimira Nazora i likovnih radionica za djecu u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Od 2009. godine zaposlen je u Hrvatskom restauratorskom zavodu, u Odjelu za kamenu plastiku u sklopu kojeg sudjeluje na brojnim konzervatorsko-restauratorskim projektima i programima u Hrvatskoj (dvor Veliki Tabor u Humu Košničkom, zapadno pročelje cistercitske crkve u Topuskom; kapela sv. Trojstva starog gradg Sokolca u Brinju, gotička crkva sv. Marije Magdalene u Zrinu, crkva sv. Vlaha u Dubrovniku i dr.)

Skulptura koja se dodjeljuje kao nagrada autorima za najbolju novu hrvatsku riječ.

Autor je javnog spomenika, biste dr. Ivana Šretera koja je postavljena u Pakracu 2009. u spomen na njegov život i stradanje u Domovinskom ratu. Također je autor skulpture koju Zaklada dr. Ivan Šreter svake godine dodjeljuje kao nagradu autoru najbolje nove hrvatske riječi.

Izvori

Vanjske poveznice