Tompa
| Tompa | |||
|---|---|---|---|
  Tompa | |||
| |||
| Regija | Južni Alföld | ||
| Županija | Bačko-kiškunska | ||
| Mikroregija | olaška mikroregija | ||
| Površina | 81,57 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°12′18″N 19°32′51″E / 46.20491°N 19.54740°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 4899 | ||
| Pošta | 6422 | ||
| Pozivni broj | 77 | ||
| Službena stranica | http://www.tompa.hu | ||
Tompa[1] je gradić u jugoistočnoj Mađarskoj.
Upravno pripada olaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u blizu granice s Vojvodinom. Zapadno je Milkut, Vinac i Kurjačara su sjeverozapadno, Salašica je sjeverno-sjeverozapadno, Kelebija je istočno-jugoistočno, Čikerija, Perleković, Aljmaš, Tataza i Matević su jugozapadno.
Povijest
U prošlosti je bilo pustarom (Tompapuszta). U starim vrelima se kao domicilni stanovnici navode Raci i Bunjevci, pri čemu Bunjevce su onda nazivali katoličkim Racima. Prema istraživaču zavičajne povijesti Miskolcziju naziv Bunjevac dobijen je u Mađarskoj, a da je naziv iz pradomovine Dalmatini. Toponimi pokazuju snažnu nazočnost hrvatskog elementa (Bunjevci). Krajevi Tompe (járás) nosili su ime Stipićev (Sztipicsjárás), Skenderov (Szkenderjárás), Kerjanskijev (Kerjanszki járás) kraj, Radanovac i protezala se je sve do uključivo sjevernog dijela Palića. [2]:79.
Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.[2]:78. Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.[2]:79. 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad Novu Suboticu. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.[2]:82. Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status velike općine Tompe.[2]:82. Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća.[2]:83. 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav Bačko-bodroške županije. [2]:82. Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.[2]:83. 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.[2]:82.
Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.[2]:79. Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.[2]:79.-80.
Promet
U Tompi je željeznička postaja, ali je dobila ime Kelebija po majuru feudalnog gospodara iz Gornje Kelebije.[2]:79.
Kroz Tompu prolazi državna cestovna prometnica br. 53.
Upravna organizacija
Upravno pripada olaškoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6422. Upravno joj pripada Šarenac (mađ. Ciframajor)[1] i Oborine.[1][3] U Tompi djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.[4]
Stanovništvo
2001. u Tompi živilo je 4875 stanovnika.[4] Većina stanovnika su Mađari, a od manjina Srbi, Hrvati, Romi, Nijemci i Kinezi.[5]
Znamenitosti
- dvorac obitelji Redl
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 Ladislav Heka: Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice"). Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020.,
- ↑ Get a map
- ↑ 4,0 4,1 Mađarski središnji statistički ured
- ↑ Popis stanovništva u Mađarskoj 2001.
