Milkut odnosno Miljkut (mađ. Mélykút)[1][2] je veliko selo (mađ. nagyközség) u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 123,5 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se u regiji Južnom Alföldu, na 46°12'40" sjeverne zemljopisne širine i 19°23'13", 11 km sjeverno od Aljmaša, sjeveroistočno od Tataze (5 km) i Matevića (6 km).
Upravna organizacija
Upravno pripada jankovačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6449.
Upravno mu pripadaju Vinac (mađ. Öregmajor) koji je u "unutarnjem krugu"[1] te vanjska naselja Tanyák (Kurjačara, mađ. Jankamajor, Jankamajor tanya).[1][3]
Promet
Miljkut se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.
Stanovništvo
U Miljkutu živi 5.775 stanovnika (2005.)
Stanovnici su Mađari.
1572. godine kameralni popis je zabilježio da u Miljkutu žive bunjevački Hrvati.[4]
Izvori bilježe da su se Bunjevci, bježeći od turske osvete i bijesa nakon gubitka Budima 1686. godine, skrivali "ludoškim ritovima" i po "zemunicama u Bajmoku i Miljkutu".[4].
Kultura
U Miljkutu je bio štovan sveti Urban, kome je podignut i kip.[5]
Izvori bilježe da je u subotičkom samostanu sv. Mihovila 1753. godine djelovalo pet "dalmatinskih propovjednika", jer su franjevci do tada upravljali sa šest područnih crkava, a među njima je bila i crkva u Miljkutu; ostalih pet crkava je u Aljmašu (Bačaljmašu), Jankovcu, Topoli, Senti i Kanjiži, (sveukupno 14 župa).[6]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
- ↑ Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ 4,0 4,1 Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, 1941.
- ↑ Zvonik, br. 163 Zaštitnik vinograda: Sveti Urban I. - Zaštitnik vinograda
- ↑ Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda - Subotica Samostan sv. Mihovila - Matična kuća
Vanjske poveznice
- (engl.) Miljkut na fallingrain.com