Bačko-bodroška županija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir povijesna županija

Bačko-bodroška županija (nje. Komitat Bács-Bodrog, mađ. Bács-Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Austro-Ugarske monarhije koja se prostirala na površini koja otprilike odgovara ukupnoj površini srednjovjekovnih ugarskih županija: Bačkoj županiji i Bodroškoj županiji

Zemljopis

Ova županija graničila je s mađarskim županijama Baranjskom, Peštansko-piliško-šoltsko-kiškunskom, Čongradskom županijom i Torontalskom županijom te hrvatsko-slavonskom županijom Srijemskom županijom.


Županija se protezala između Dunava na zapadu i jugu i Tise na istoku. Pokrivala je površinu od 10.362 km2, a 1910. je imala 812.400 stanovnika.

Povijest

Bodrog su uništili Tatari još od ranije i premda je kasnije bio obnovljen, danas su ruševine pod vodom Dunava. Dok su tvrđavu Bač opet razorili Turci, a Bač gradić (koji je u blizini ruševina nekadašnje tvrđave) postoji i danas.

Bačko-bodroška županija je bila stvorena 1802. godine tek nakon Velikog bečkog rata, spajanjem Bačke i Bodroške županije.

U početku mu je administrativni centar bio riječni gradić Baja na Dunavu, dok mu je centar kasnije bio premješten u grad Sombor, što je onda tako i ostalo do kraja I. svjetskog rata, kada je Austro-Ugarska ukinuta.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio [1]:

Nacionalnost
Kotar Popis 1900. Popis 1910.
Mađari 244.920 267.714
Nijemci 179.509 178.950
Hrvati 319 520
Slovaci** 28.330 28.501
Rumunji 282 189
Rusini 9.759 10.400
Srbi 113.940 117.854
ostali * 26.861 28.432
  • Bunjevački Hrvati, šokački Hrvati, bošnjački Hrvati itd.

Izvori