Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Terpeni

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Terpeni (prema terpentin) su hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa.

Osobine

Ubrajaju se u tzv jednostavne lipide, a sastoje se od izoprenskih jedinica, CH2=C(CH3)-CH=CH2. Monoterpeni sadrže dvije izoprenske jedinice (C10H16), seskviterpeni tri (C15H24), diterpeni četiri (C20H32), itd..

U širem smislu, terpeni obuhvaćaju i više polimere i od terpena izvedene spojeve koji sadrže kisik (terpenoidi). Terpeni se nalaze u mnogim eteričnim uljima; uključuju vitamine A, E i K, karotenoide te fitol (sastojak klorofila).

Znanstveno su i tehnički vrlo važni, jer su karakteristični proizvodi životnih procesa i sastojci većine prirodnih i umjetnih mirisnih tvari. Mnogi su važni u medicini (npr. borneol, geraniol, kamfor, linalol, mentol, limonen, pinen), te se uvelike rabe u parfemima, te kao dodatci hrani (začini).[1]

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 10 (Sl-To), str. 715. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2008.g. ISBN 978-953-6036-40-0