Svibovec
| Svibovec | |
|---|---|
  Svibovec Svibovec na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Varaždinska županija |
| Općina/Grad | Varaždinske Toplice |
| Zemljopisne koordinate | 46°12′47″N 16°28′26″E / 46.213°N 16.474°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 336 |
| - Broj domaćinstava | 103 |
| Pošta | 42223 Varaždinske Toplice |
| Pozivni broj | +385 042 |
| Autooznaka | VŽ |
 Svibovec Svibovec na zemljovidu Varaždinske županije | |
Svibovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždinskih Toplica, Varaždinska županija.
Zempljopisni položaj
Svibovec (Svibovec Toplički) Naselje 5 km isstočno od Varaždinskih Toplica, smješteno na uzvisini nadmorske visine 218 metara, koju u luku zaobilazi rijaka Bednja. Nalazi se na križištu državne ceste Novi Marof - Varaždinske Toplice - Svibovec - Ludbreg i županijske ceste Svibovec - Tuhovec - Greščevina - Jalžabet - Štefanec i Svibovec - Drenovec - Ljubelj te lokalne Svibovec - Lovrentovec - Škarnik.
Povijest
Ime je praslavenskog podrijetla od riječi svin - slavan. No drugo moguće podrijetlo naziva naselja je vezan za vrstu grmolike biljke - svib, drijen crvene kore (Cornus stolonifera),
Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta Leskovec Toplički, Svibovec, Drenovec i Jalševec Svibovečki ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu.
Iz povijesnih izvora doznaje se da je kaštel Svobovec i trgovište Slobočinu (Svobočinu) oko 1500. godine prodao Baltazar Batthyány stariji, jajački ban, zagrebačkom biskupu Luki, a on ga dao Čazmanskom kaptolu kamo bi se kanonici sa svojom dragocjenom arhivom u slučaju potrebe sklonili pred Turcima. U popisima kraljevskog poreza za 1543. godinu navodi se i fortalicium Zwybowcz, a na preglednoj karti vlastelinstava i plemićkih posjeda u Hrvatskoj sredinom XVI. stoljeća Svibovec je u sklopu Velikokalničkog vlastelinstba
Plemeniti Belavić (Bellawich, Bellavich, Belawich) su porijeklom iz Jezerskog u bihaćkoj krajini, gdje je jedan pripadnik roda Belavić bio u XVI. stoljeću kapetan Kladuše i Podzvizda pri obrani bihaćke krajine od Turaka.
Oko današnje crkve Sveta tri kralja bio je kameni zid. Prilikom obnove crkve je srušen. U inventaru topličke tvrđave popisano je oružje i strjeljivo preneseno iz Svibovca, što pokazuje da je Svibovec kao kaštel bio uključen u obrambeni sustav protiv Turaka. Crkva je imala vrijedan inventar, od kojih su najzanimljiviji bili lanci i verige darovi povratnika iz turskog zarobljeništva. Sama crkva je na vrhu brijega s čvrstim tornjem na kojem su očuvane puškarnice. Do jozefinske reforme bila je kapela topličke župe sv. Martina. Barokizaciju crkve su provodili toplički župnici Ivan Travinić, Ignacije Ratko i Josip Kerkač. Župa je osamostaljena 1790.. Redovna školska nastava u Svibovcu je započela s radom 1864/1865. Školska zfrada s učiteljskim stanovima izgrađena je u blizini crkve.
U Periodu od 1943. do 1945. župnik župe Sveta Tri kralja je Josip Lesjak iz Pribislavca u Međimurju. Njega partizani u proljeće 1945. odvode i od onda mu se gubi svaki trag. Inače roditelji Josipa Lesjaka su sahranjeni na uništenom groblju u Svibovcu.
Mještanin Svibovca, Andrija Novosel, osuđen je 1945. na kaznu smrti strijeljanjem samo zbog, kako u presudi piše, prodaje krumpira domobranima i oružnicima u Varaždinskim Toplicama. Andrija Novosel je inače imao bogato imanje, poslije pogubljenja cijela imovina mu je konfiscirana te su je dobili neki novi pridošli podobnici. Neki mještani Svibovca, Leskovca, Drenovca i Jalševca su osuđivani samo na osnovu iskaza nekog neimenovanog svjedoka, a presuda je često završavala s konfisciranjem cjelokupne imovine osuđenika.
Po nalogu vlasti iz Novog Marofa od 1960. godine gradi se nova školska zgrada i to na najstarijem dijelu groblja. Staro groblje je u potpunosti uništeno radi gradnje školske zgrade. Vlasti iz Novog Marofa nisu marili za očuvanje jednog starog groblja. Školska zgrada je izgrađena 1966. godine. Ostaci groblja su vidljivi na potezu niz padinu od crkve prema raskrižju puta Za Leskovec, Jalševec i Drenovec.
U rujnu 2009. otkriveno je spomen obilježje poginulim braniteljima Domovinskog rata s popisom poginulih iz župe Sveta tri kralja (Svibovec, Leskovec, Jalševec, Drenovec))
Župnici župe sv. Tri kralja u Svibovcu od 1790. do danas
Župa je osnovana 1790. godine za vrijeme pape Pija VI., dok je na zagrebačkoj biskupskoj stolici bio Maksmilijan Vrhovac, a protonotar i kanonik doktor teologije Mirko Raffay.
Popis župnika župe sveta Tri kralja u Svibovcu[1]:
| Period | Ime svećenika |
| 01. 01. 1790. - 04. IV. 1801. | Mathias Suchich, župnik |
| 05. IV. 1801. - 31. XII. 1819. | Thomas Androchecz, župnik |
| 01. I. 1820. - 27. XI. 1853. | Andreas Fillipchich, župnik |
| __. XII. 1853. - 13. II. 1854. | Franjo Požeg, upravitelj župe |
| 25. II. 1854. - __. III. 1856. | Věkoslav Sekovanić, župnik |
| __. IV. 1856. - __. X. 1878. | Josip Müller, župnik |
| __. X. 1878. - __. XII. 1878. | Ignacij Vukmanić, privremeni upraviteljh župe |
| 01. I. 1879. - __. II. 1890. | Ante Vörös, župnik |
| __. II. 1890. - __. I. 1904. | Franjo Štefan, župnik |
| __. II. 1904. - __. II. 1925. | Josip Barberić, župnik |
| __. II. 1925. - __. X. 1932. | Josip Hajduković, župnik |
| __. X. 1932. - 17. IV. 1945. | Josip Lesjak, župnik (ubijen od strane OZNA-e) |
| 17. IV. 1945. - 27. VII. 1945. | Marko Sagaj i Josip Potočnik |
| 28. VII. 1945. - 1988. | Stjepan Ivek, župnik |
| 1988. - do danas | Juraj Kopjar, župnik |
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 336 stanovnika[2] te 103 obiteljskih kućanstava.[3]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]
Izvori
- ↑ Matične knjige krštenih, umrlih i vjenčanih župe Svibovec u Hrvatskom Državnom Arhivu
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Literatura
- Božena Filipan; Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima', svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
- Rudolf Horvat; Povijest grada Varaždina, Varaždin 1993.
- Rudolf Horvat; Poviest Međimurja, Zagreb 1944.
- Protuturske i druge utvrde između Vrbovca i Save
- Radoslav Lopašić; Bihać i bihaćka krajina, Zagreb, 1890.
.gif){kind=link}