Drijen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Drijen
crveni drijen, ilustracija
crveni drijen, ilustracija
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Cornales
Porodica: Cornaceae
Rod: Cornus
L., 1753

Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, dren, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljka[1][2][3] lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki. Ime mu dolazi od latinske riječi cornu (rog), zbog čvrstoće i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara.

Drijen je raširen po sjevernoj hemisferi Eurazije i Sjeverne Amerike, te na području Kine, Koreje i Japana. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, to su crveni drijen, bijeli drijen ili bijeli svib i svib (Cornus sanguinea) s podvrstama C, s. subsp. australis i C. s. subsp. hungarica.

Drvo drijena je čvrsto i otporno na bolesti i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicionalni alati. plod je crvena jajolika bobica poznata kao drenjina ili drenjula, koja postaje slatka tek kad skroz dozrije, a to bude pred kraj rujna.[4]

Postoji 51 priznata vrsta[5]

Vrste

  1. Cornus × acadiensis Fernald
  2. Cornus alba L.
  3. Cornus alternifolia L.f.
  4. Cornus amomum Mill.
  5. Cornus × arnoldiana Rehder
  6. Cornus asperifolia Michx.
  7. Cornus austrosinensis W.P.Fang & W.K.Hu
  8. Cornus bretschneideri L.Henry
  9. Cornus canadensis L.
  10. Cornus capitata Wall.
  11. Cornus chinensis Wangerin
  12. Cornus controversa Hemsl.
  13. Cornus darvasica (Pojark.) Pilip.
  14. Cornus disciflora Moc. & Sessé ex DC.
  15. Cornus drummondii C.A.Mey.
  16. Cornus excelsa Kunth
  17. Cornus eydeana Q.Y.Xiang & Y.M.Shui
  18. Cornus florida L.
  19. Cornus foemina Mill.
  20. Cornus × friedlanderi W.H.Wagner
  21. Cornus glabrata Benth.
  22. Cornus hemsleyi C.K.Schneid. & Wangerin
  23. Cornus hongkongensis Hemsl.
  24. Cornus iberica Woronow
  25. Cornus koehneana Wangerin
  26. Cornus kousa Bürger ex Hance
  27. Cornus × lepagei Gervais & Blondeau
  28. Cornus macrophylla Wall.
  29. Cornus mas L.
  30. Cornus meyeri (Pojark.) Pilip.
  31. Cornus multinervosa (Pojark.) Q.Y.Xiang
  32. Cornus nuttallii Audubon ex Torr. & A.Gray
  33. Cornus obliqua Raf.
  34. Cornus oblonga Wall.
  35. Cornus officinalis Siebold & Zucc.
  36. Cornus oligophlebia Merr.
  37. Cornus papillosa W.P.Fang & W.K.Hu
  38. Cornus parviflora S.S.Chien
  39. Cornus peruviana J.F.Macbr.
  40. Cornus quinquenervis Franch.
  41. Cornus racemosa Lam.
  42. Cornus rugosa Lam.
  43. Cornus sanguinea L.
  44. Cornus schindleri Wangerin
  45. Cornus sericea L.
  46. Cornus sessilis Torr.
  47. Cornus × slavinii Rehder
  48. Cornus suecica L.
  49. Cornus torreyi S.Watson
  50. Cornus ulotricha C.K.Schneid. & Wangerin
  51. Cornus unalaschkensis Ledeb.
  52. Cornus volkensii Harms
  53. Cornus walteri Wangerin
  54. Cornus wilsoniana Wangerin


Ostalo

  • Stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje među posljednjima u jesen. Zbog toga je nastala narodna priča prema kojoj je drijen zavarao i samoga vraga.[6]
  • Stari Sloveni vjerovali u pravilo prema kojem od davnina na svijetu postoje samo tri "magična drveta" – drijen, hrast i tisa. [7]
  • Za ljekovitost drijena znalo još od antičke Grčke.[8]

Izvori