Stojan Dimitrijević (Horgoš kraj Sente, 11. kolovoza 1928. - Zagreb, 13. prosinca 1981.)[1] arheolog i sveučilišni profesor.
Životopis
Rodio se u Horgošu u Vojvodini. Otac mu je bio Todor Dimitrijević, majka mu je bila Emilija (Emica) Radauš, sestra Vanje Radauša.[1] Nakon smrti oca s majkom odlazi u Vinkovce. Tu stječe osnovno školsko obrazovanje te završava gimnaziju 1947. godine. Poslije studira arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1952. godine na rezultatima vlastitog istraživanja. Od 1956. stalno odlazi na teren na prapovijesne lokalitete po cijeloj Hrvatskoj, a rezultat njegova rada je karta povijesnih lokaliteta u sjevernoj Hrvatskoj.
1962. odlazi u Njemačku na specijalizaciju. Kasnije je svojim znanstvenim radom utvrdio "apsolutni i relativno-kronološki okvir različitih kultura u Hrvatskoj, pri čemu je prvi definirao tri kulturne pojave: sopotsku, lasinjsku i vinkovačku kulturu." Napisao je veliki broj znanstvenih rasprava o starčevačkoj, sopotsko-lenđelskoj, vučedolskoj, lasinjskoj, i vinkovačkoj kulturi. Umro je u Zagrebu, 13. prosinca 1981. godine, a pokopan je u Vinkovcima.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Mira Kolar-Dimitrijević - Elizabeta Wagner, Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma, Srednja Europa, Zagreb, 2010, str. IX