Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stefan Konstantin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Stefan Konstantin (srpska ćirilica: Стефан Константин; grčki: Στέφανος Κωνσταντίνος; prikazan desno) (o. 1282. – 1322.) bio je princ i kralj Srbije, a vladao je o. 1321. – 1322.

Obitelj

Rođen je oko 1282., a otac mu je bio kralj Srbije Stefan Uroš II. Milutin.

Vjeruje se da je majka Stefana Konstantina bila Ana Terter (carevna Bugarske) ili Elizabeta Arpadović (kraljevna Ugarske i Hrvatske), ali je isto tako moguće da je to bila Helena Duka Anđelina.

Stefan je – dok je bio princ – bio župan Nevesinja 1303. – 1306.[1][2]

Nakon smrti njegova strica, kralja Srijema Stefana Dragutina, Konstantin je postao „mladi kralj“ te je vladao Zetom; de facto je bio budući nasljednik srpskog trona.

Njegov je mlađi polubrat Stefan Uroš III. Dečanski bio protjeran u Carigrad.

Kralj Milutin je favorizirao Stefana Konstantina te je dao načiniti srebrni oltar na kojem je bilo napisano Konstantinovo ime.[3]

Kralj

Milutin je umro 29. listopada 1321. te je mladi Stefan Konstantin proglašen kraljem u Zeti. Dao je iskovati svoj novac s latinskim natpisom.[4][5] Istovremeno su njegov polubrat Dečanski i bratić Stefan Vladislav smatrali da imaju pravo na tron Srbije i pravednu vlast.

Srpska pravoslavna crkva je poduprla Stefana III., koji je okrunjen za kralja 6. siječnja 1322.

Konstantin je smatrao da će pobijediti svog polubrata, ali je poražen i ubijen.

Navodno je Konstantin bio raspet od strane svojih vlastitih vojnika.[6] Postoji legenda prema kojoj je Stefan Dečanski iskoristio lubanju Konstantinovu kao kalež.

Pokop

Konstantin je pokopan u crkvi svetog Nikole na Kosovu. Crkva je zadužbina dinastije Nemanjić.

Osobni život

Stefan Konstantin je možda bio oženjen ili je imao konkubinu jer se zna da je bio otac jednog Stefana Vasojeta (Vaso), od kojeg su navodno potekli Vasojevići.[7]

Izvori

  1. Ljubo Mihić (1975). Ljubinje sa okolinom. Dragan Srnic. Str. 117.
  2. Obrad Mićov Samardžić; Mirjana Samardžić; Saša Samardžić; Aleksandra Samardžić (2006). Svadbe i pogrebni običaji pravoslavnih u Nevesinju. Čigoja štampa. Str. 11.
  3. Branislav Todić (1999). Serbian medieval painting: the age of King Milutin. Draganić. Str. 49.
  4. Dejan Nikolić (1996). Svi vladari Srbije. Narodna biblioteka "Resavska škola". Str. 98.
  5. Prema venecijanskim kronikama, Konstantin je definitivno bio kralj – u kronikama je zvan rex.
  6. Prema jednom dominikancu, koji je danas znan kao Pseudo-Brocard (1332.), Stefan Konstantin je bio razrezan. Prema Mauru Orbiniju, to je učinjeno po naredbi Vladislava, kralja Srijema te Konstantinova bratića.
  7. Pogibija Pavla Orlovića i Steva Vasojevića na Kosovu