Solana Pag

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Solana Pag
Datoteka:Solana Pag (5).jpg
Vrsta društvo s ograničenom odgovornošću
Sjedište Zadarska ulica 66,
23250 Pag, Hrvatska
Djelatnost(i) Industrija soli
Web stranica https://solana-pag.hr/

Solana Pag hrvatska je tvrtka registrirana za industrijsko dobivanje morske soli sa sjedištem u gradu Pagu. U privatnom je vlasništvu, a bavi se proizvodnjom, preradom, oplemenjivanjem, pakiranjem, skladištenjem i trgovinom morske soli.[1] Ta je sitna morska sol upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla[2] hrvatskih proizvoda pod nazivom Paška sol.[3]

Osnivanje i temeljni podatci

Datoteka:Solana Pag.JPG
Glavna zgrada solane

Premda tradicija dobivanja soli u Pagu ima tisućljetnu povijest,[4] današnji oblik tvrtke, kao društva s ograničenom odgovornošću, registriran je 2023. godine.[5] Spada u veće poslovne subjekte u Zadarskoj županiji po ukupnom prihodu i broju zaposlenih u domeni prerađivačke industrije. U 2023. godini ostvarila je povećanje ukupnih prihoda od 2,2 % u odnosu na prethodnu godinu.

Proizvodnja morske soli odvija se na tradicionalni način isparavanjem morske vode u velikim plitkim bazenima, koji se protežu na jugoistočnom kraju 22,5 kilometara dugog i razmjerno plitkog Paškog zaljeva, pri čemu je površina svih bazena oko 225 hektara. Nataložena sol se nakon isušivanja bazena prikuplja na veće ili manje hrpe i dalje transportira na preradu i u stovarište.

Povijest

Nema dostupnih podataka o početcima proizvodnje soli na Pagu, ali se to vjerojatno dogodilo u starorimsko doba, kada su ovdje Rimljani pokorili liburnska plemena. Dokumentirani zapis, i to jedna oporuka, koji govori o dobivanju soli u gradu Pagu potječe iz godine 999. Kasnije ima više dokumenata u kojima se navode podatci o proizvodnji soli iz kojih saznajemo da je na otoku Pagu postojalo više solana (u Dinjiškoj, Povljani, Staroj Novalji i Vlašićima).[6]

U doba Mletačke Republike manje su solane na njezinom teritoriju na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora zatvorene, kako bi se lakše kontrolirala proizvodnja važnog artikla kakav je bila morska sol. Solana u Pagu bila je među onima koje su ostale aktivne i imala je određenu vrstu monopola i povlastice u svojoj branši. U razdoblju kada je solana spadala pod vlast Habsburške Monarhije došlo je do povećanja bazenskih kapaciteta i proizvodnje oko 6000 tona soli godišnje. Poslije Drugog svjetskog rata površina solane još je više povećana (na 170 hektara) te se godišnje dobivalo oko 10 000 tona soli.[7]

Paška solana danas je najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj, s godišnjom proizvodnjom od približno 18 000 tona, što najviše ovisi o meteorološkim uvjetima. Druge dvije solane, Ninska i Stonska, veličinom proizvodnih kapaciteta i količinom dobivene soli značajno su manje.

Vidi još

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  7. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web