Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Ilirske pokrajine.gif
Zemljovid Ilirksih pokrajina i susjednih država.

Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama obuhvaća povijest i djelovanje slobodnozidarskih loža na području koje je od 1809. do 1813. bilo pod francuskom upravom, kao dio reformi Napoleona Bonaparte i šireg utjecaja prosvjetiteljskih ideja u jugoistočnoj Europi. Ilirske pokrajine, koje su obuhvaćale dijelove današnje Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, kao i Italije i Austrije, predstavljale su prostor gdje se susreću zapadnoeuropske kulturne i političke struje s lokalnim tradicijama.

Dolaskom francuske vlasti stvoreni su uvjeti za jačanje slobodnog zidarstva, koje je u to vrijeme u Francuskoj imalo snažnu društvenu i političku ulogu. Lože u Ilirskim pokrajinama okupljale su pripadnike francuske administracije, vojne časnike, ali i domaće intelektualce, trgovce i obrazovane građane. Njihovo djelovanje bilo je usmjereno na širenje prosvjetiteljskih vrijednosti poput slobode, jednakosti, bratstva i društvenog napretka, ali je istodobno bilo podređeno političkim interesima francuske vlasti.

Unatoč kratkom razdoblju postojanja Ilirskih pokrajina, slobodno zidarstvo ostavilo je trajan trag na kulturnom i intelektualnom razvoju regije te poslužilo kao most prema kasnijem razvoju slobodnog zidarstva u habsburškim zemljama.

Povijest

Za vrijeme uspostave Ilirskih pokrajina pod vlašću Napoleona Bonaparte, viđeniji suradnici francuskih vlasti u dijelu Hrvatske južno od Save su članstvom u više loža, koje su se osnivale uz važnije vojne garnizone, dokazivali uključenost u elitu Francuskog Carstva; ta je elita u slobodno zidarstvo bila uključena praktično bez iznimke.[1]

Prva Loža "Eugen Napoleon" bila je osnovana u Zadru 23. ožujka 1806. godine. Do 1809. godine radi pod okriljem Velikog orijenta Italije, a od 1809. radila je pod zaštitom Velikog orijenta Francuske. Pravila Lože izašla su 7. siječnja 1808. godine u nakladi od 600 primjeraka. Pored tri simbolička stupnja imali su i stupanj viteza ružinog križa. Jezik lože bio je francuski, a možda i talijanski. Loža je radila do 1813. godine i u njoj je bilo više od 30 članova.[2][3]

Loža u Splitu nepoznatog imena utemeljena je 1806. godine. Osnutak lože odobrio je Veliki orijent Italije. U loži su bili i članovi iz Trogira i Makarske. U loži je radilo više od 50 slobodnih zidara, i to na francuskom jeziku sve do do 1813. godine.[4]

Loža "Prijatelji istine" u Kotoru osnovana je 1807. godine na poticaj francuskog časnika Martela i dubrovačkog svećenika Ignjata Bana. Loža je pripadala Velikom orijentu Francuske. Braća su radila u domu kneza Beskuća. Kasnije su se neki članovi lože javno odrekli pripadnosti slobodnom zidarstvu. U Dubrovniku je utemeljena Loža "Ilirska zvijezda" 1808. godine dobivši zaštitu Velikog orijenta Francuske. Poznate starješine Lože bili su Karlo Bajamonti, Vlaho Brnja i Vlaho Kaboga. Loža je imala više od 30 članova i radila je do 1813. godine. Član ove lože je bio i pjesnik Antun Kojović.[5][4][6][7]

Loža u Šibeniku nepoznatog imena utemeljena je 1809. godine. Bilo je primjedaba na njezin neispravan rad te je stavljena pod zaštitu zadarske lože. U njoj je radilo samostalno više od 20 članova. Loža u Rijeci nepoznatog imena utemeljena je također 1809. godine. U ovoj loži pod zaštitom Velikog orijenta Francuske radilo je 30 članova. Iste 1809. godine u Karlovcu je utemeljena Loža "Sveti Ivan Hrvatski" i to na poticaj ljubljanske lože. Starješina je bio Nizozemac Ivan Viererdeels, koji je došao iz riječke lože. U loži je radilo 30 članova. Šibenska, riječka i karlovačka loža su radile do 1813. godine.[4]

Nakon poraza Francuskog Carstva u bitci kod Leipziga i ukinuća Ilirskih provincija 1813. godine i povratka austrijskih carskih vlasti na tom su području sve lože prestale raditi, a austrijske su vlasti počele progoniti slobodne zidare.[4]

Lože

<templatestyles src="Module:Location map/styles.css"></templatestyles>

class=notpageimage|
Orijenti Velikog orijenta Francuske u vrijeme Ilirskih pokrajina

Veliki orijent Francuske je između 1809. i 1813. godine imao desetak loža na području Ilirske pokrajine, odnosno na područjima koja danas pripadaju Sloveniji (Ljubljana, Kopar), Hrvatskoj (Zadar, Split, Dubrovnik, Šibenik, Rijeka, Makarska, Poreč i Karlovac) i Crnoj Gori (Kotor) i to:

Današnja Hrvatska

  • Loža "Eugen Napoleon" (Loge de Eugene Napoleon), Zadar[8]
  • Loža nepoznatog imena, Split[9]
  • Loža "Ilirska zvijezda" (Loge l' Étoile Illyrienne), Dubrovnik[10]
  • Loža nepoznatog imena, Šibenik[11]
  • Loža nepoznatog imena, Makarska[12]
  • Loža "Pravi prijatelji cara Napoleona i rimskog kralja", Rijeka[13]
  • Loža "Sveti Ivan hrvatski" (Loge de Saint Jean de Croatie), Karlovac[14]
  • Loža "Sveti Napoleon ilirski", Poreč[15]

Današnja Slovenija

  • Loža "Maslina s Levanta" (Loge de Olivier du Levant; sloven. Loža Levantinska oljka), Kopar[16][17]
  • Loža "Pravo prijateljstvo" (Loge la partfaite Amitié), Ljubljana[18]
  • Loža "Prijatelji rimskoga kralja i Napoleona" (Loge les Amis du Roi de Rome et de Napoleon; sloven. Prijatelji rimskega kralja in Napoleona), Ljubljana[19][20]

Današnja Crna Gora

  • Loža "Prijatelji pobjede" (Loge de St. Jean sous le titre destinctif des Amis de la victorie), Kotor[21]

Poznati slobodni zidari

Neki od poznatih slobodnih zidara koji su bili članovi loža u doba Ilirskih pokrajina su:

Vidi još

Izvori

Bibliografija

• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: author-link
• Nepoznat parametar: author-link
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: author-link
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: editor-last
• Nepoznat parametar: editor-first
• Nepoznat parametar: ref
v •  • u
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj
Slobodni zidari (masoni) djeluju na području Hrvatske od 1759. – 1795., 1806. – 1813., 1870. – 1940. te od 1993.
Općenito
Masonske lože
Velike lože
muške
mješovite
inozemne
Bivše velike lože
Velika pokrajinska loža Hrvatske (1775. – 1795.) • Velika loža Ivanovskog reda Ugarske (1871. – 1886.) • Velika simbolička loža Ugarske (1886. – 1918.) • Velika loža "Ljubav bližnjega" (1918. – 1919.) • Velika loža "Jugoslavija" (1919. – 1940.) • Velika simbolička loža "Libertas" (1927. – 1938.) • Velika loža Croatia (2017. – 2021.)
Obredi
Europa
  1. ↑ Freemasonry under the French First Empire. napoleon-empire.org 0. Pristupljeno 2025-07-24.
  2. ↑ Masoni i masonska loža u Zadru (18. i 19. stoljeće). 2018 0. Pristupljeno 2025-07-24.
  3. ↑ La Loge Eugène Napoléon de Zara (Zadar). mvmm.org 0. Pristupljeno 2025-07-24.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva. vlh-glc.org 0. Pristupljeno 2025-07-24.
  5. ↑ Kulturni život Boke Kotorske uoči preporoda. hrcak.srce.hr 0. Pristupljeno 2025-01-30.
  6. ↑ Kako je nastala masonska loža u Kotoru. feral.bar 0. 4. prosinca 2022. Pristupljeno 2025-07-24.
  7. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  8. ↑ Šömen 2012, str. 317-324.
  9. ↑ Šömen 2012, str. 325-332.
  10. ↑ Šömen 2012, str. 345-366.
  11. ↑ Šömen 2012, str. 367-370.
  12. ↑ Šömen 2012, str. 371-372.
  13. ↑ Šömen 2012, str. 373-380.
  14. ↑ Šömen 2012, str. 383-388.
  15. ↑ Šömen 2012, str. 389-390.
  16. ↑ Košir 2018.
  17. ↑ Šömen 2012, str. 333-336.
  18. ↑ Košir 2018.
  19. ↑ Košir 2018.
  20. ↑ Šömen 2012, str. 393-400.
  21. ↑ Šömen 2012, str. 337-344.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Slobodno_zidarstvo_u_Ilirskim_pokrajinama&oldid=764065"