Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Složene države

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Složene države su države koje tvore više političko-teritorijalnih jedinica, bez obzira na ustavnopravni položaj tih jedinica.

U povijesti, različiti oblici udruživanja država javljaju se već u antičkom razdoblju. Grčki polisi često su se, sklapajući saveze, udruživali u lige, simahije ili simpolitije, a razlog je bila zajednička obrana od vanjskog neprijatelja. Zajednička obrana bila je i razlogom povezivanja tri alpska kantona Uri, Switz i Unterwalden, da bi očuvali svoju neovisnost nasuprot snažnim germanskim susjedima. Taj se savez postupno tijekom stoljeća širio sklapanjem novih ugovora, a rezultirao je nastankom Švicarske konfederacije, te njezino kasnije pretvaranje u federaciju (tijekom 19. stoljeća). Američka federacija nastala je pak 1787. godine, donošenjem američkog Ustava, a svoj temeljni ustavni model zasnovan je na shvaćanju o dva konstitutivna elementa federacije - građana i država članica. Od nastanka američke federacije datira i razlikovanje federacije i konfederacije.


U teoriji postoje nekoliko podjela složenih država, a najčešća je:


Klasična ustavnopravna teorija pak navodi unije kao oblike složenih država, pa uz podjelu na federacije i konfederacije, navodi još i podjelu na:

  • Personalna unija
  • Realna unija
  • Zakonodavna unija
  • Asimetrične zajednice država:
    • pridružene države
    • asimetrični savezi

Prema nekim teoretičarima i protektorat se ubraja u oblik složenih država, dok se prema međunarodnom pravu on smatra odnosom ovisnosti.

S aspekta međunarodnog prava problem složenih država važan je zbog odgovora na pitanje tko je subjekt međunarodnog prava?.

Neki pravni teoretičari osporavaju mogućnost postojanja složenih država.