Skorenovac

Skorenovac (srpski: Skorenovac ili Скореновац, mađarski: Székelykeve, njemački: Skorenowatz, banatskobugarski: Gjurgevo) je selo u općini Kovin, u Južnobanatskom okrugu autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije.

Zemljopisni položaj

Zemljopisno, najbliži veći gradovi su Kovin (6 km), Pančevo (30 km) i Beograd (46 km). Selo se nalazi na 44° 45' 42,9" sjeverne zemljopisne širine i 20° 54' 20,72" istočne zemljopisne dužine.

Povijest

Selo po imenu Đurđevo (mađ. Gyurgyova) je postojalo između 1869. i 1886. godine na lokaciji između Banatskog Brestovca i rijeke Dunav. Prvobitni stanovnici Đurđeva bili su mađarske (Paloc-mađ. Palóc) obitelji (u stvari Kumani, Polovci) koje su došle iz Banatskog Novog Sela (mađ. Újfalu), Jermenovaca (mađ. Ürményháza), Šandorfalve (mađ. Sándorfalva) te iz okoline Segedina (mađ. Szeged) i Banatskog Dušanovca (mađ. Szőlősudvarnok/nje. Rogendorf). U Đurđevu je 1869. godine bilo 396 stanovnika. Kasnije, 1883. godine, u Đurđevo se naseljava 645 obitelji (oko 2.000 duša) Sekelja. U tom periodu na Dunavu nije bilo nasipa pa je Dunav, izlijevajući se svake godine, nanosio velike štete selu i obradivom zemljištu, a većina ugroženog stanovništva preseljena je na lokaciju današnjeg Skorenovca, a manji dio u Ivanovo.

Skorenovac (tada prozvan imenom mađ. Székelykeve), osnovan je 1886. godine u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i vladavine Franje Josipa.

Godine 1888. selo je imalo 506, a 1910. godine 685 kuća. Većina doseljenika bili su Sekelji koji su došli iz Bukovine. Istovremeno sa Sekeljima, u Skorenovac je došao i određeni broj njemačkih obitelji iz današnjeg Plandišta (mađ. Zicsifalva) i Pločice (mađ. Plosic) te obitelji banatskih Bugara iz mjesta Dudešti Veki (Dudestii-Vechi/Ó-Besenyő/Altbeschenowa/Stár Bišnov). Većina stanovnika (Mađari, Bugari i Nijemci) bila je rimokatoličke vjeroispovijedi. Krajem 1891. godine (kada je počela gradnja crkve) i početkom 1892. godine (kada je gradnja završena) počinje se sa pisanjem crkvenih knjiga. Od 1869. pa do 1892. godine crkvene knjige su se nalazile u katoličkoj crkvi u Banatskom Brestovcu.

Povijesni nazivi kraja i samog mjesta

Povijesni nazivi kraja:

Skorenovec Tera - (Zkorenovetz Terra) (1412.)
Skorenoc Pusta - (Zkorenocz Puszta)
Vila Regalis - (Villa Regalis) (1428.)

Ime sela kroz povijest:

Nađđerđfalva - (Nagygyörgyfalva) (1883.-1886.)
Skorenovac - (Skorenowatz) (naziv koji su koristili Nijemci u različitim razdobljima)
Sekelj - (Székelykevе) (1886. – 1922.)
Skorenovac - (Skorenovac) (од 1922.)

Sekeljkeve u prijevodu znači „selo Sekelja“.

Broj stanovnika i demografski podatci

Nacionalni sastav po popisima

Godina	Broj stanovnika	MađariОвоје	NijemciсаСрпс	BugariкеВик	Srbiипедије	SlovaciЛале	"Jugoslaveni"
1910.	4541	73,31%	11,94%	9,69%	1,26%	2,53%	0,00%
1921.	4195	81,83%	7,34%	10,27%	0,36%	0,05%	0,00%
1948.	4465	84,46%	0,70%	11,22%	3,18%	0,05%	0,00%
1991.	3213	80,36%	0,15%	2,53%	9,40%	0,03%	3,36%
2002.	2.501	86,71%	0,07%	2,99%	5,47%	0,00%	1,04%

Pored navedenih naroda u Skorenovcu još žive Albanci, Makedonci, Muslimani, Romi, Rumunji, Slovenci, Ukrajinci i Hrvati.

Grafikon

Tendencija porasta/opadanja broja stanovništva

Gradovi prijatelji

Kunszentmiklós

Vidi još

Literatura

Skorenovac története - Szabatka Gyula ( kiadta R. Oberläuter, Kovin 1936. )
Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Novi Sad, 1992.
Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Mgr. Lajos Erős, Adalékok a Zrenjanini-Nagybecskereki Egyházmegye történetéhez, 1993. (Additamenta ad historiam Diocesis Zrenjaninensis-Nagybecskerekensis)

Vanjske poveznice

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Skorenovac
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Skorenovac