Povijest alfabeta |
---|
srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.
|
meroitičko 3. st. pr. Kr. |
Genealogija |
Sirsko ili Sirijsko pismo (sirski: ܐܠܦ ܒܝܬ ܣܘܪܝܝܐ ʾālep̄ bêṯ Sūryāyā, ܐܒܓܕ ܣܘܪܝܝܐ ʾabgad Sūryāyā) je pismo koje se razvilo iz starog aramejskog i kurzivnoga palmirskog pisma. Njime su se služili sirski kršćani te je na njem ostala sačuvana bogata kršćanska literatura.[1]
Povijest
Najstarije sirsko pismo razvilo se u 1. stoljeću, a naziva se estrangelo. Nekoliko stoljeća poslije došlo je do podjele sirskoga pisma na dva tipa. Prvi je zapadni, linearni tip pod nazivom jakobitsko ili serto pismo, kojemu su vokali nastali po uzoru na grčko pismo. Drugi, istočni tip karakterizira vokalna punktacija, a ime mu je nestorijansko pismo. Iz prvoga tipa razvilo se u 6. stoljeća melkitsko ili sirsko-palestinsko pismo te jezidsko, koje se koristilo u Kurdistanu. Iz nestorijanskoga pisma razvila su se dva pisma: karšuni i manihejsko pismo. Daljnji razvoj pisma temeljio se na manihejskom pismu, iz kojega se najprije razvilo sogdijansko, a potom ujgursko, mongolsko i kalmičko pismo.[1]
Slova
Sirsko pismo sastoji se od sljedećih slova, prikazanih u svojim izoliranim (nespojenim) oblicima. Kada su izolirana, slova kāp̄, mīm, i mūn često su prikazana sa svojim početnim oblikom povezanim sa svojim konačnim oblikom. Slova ʾālep̄, dālaṯ, hē, waw, zayn, ṣāḏē, rēš i taw (i u ranim oblicima estrangela, slovo semkaṯ[2]) ne povezuju se sa sljedećim slovom u riječi te su označena s asteriskom (*).
Slovo | Glasovna vrijednost (klasični sirski) | Brojčana vrijednost |
Fenički ekvivalent |
Aramejski (iz doba Ahemenidskog Perzijskog Carstva) ekvivalent |
Hebrejski ekvivalent | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime | Transliterirano | Estrangelo | Nestorijansko pismo | Serto pismo | Unikod | Transliteracija | IPA | ||||
*ܐܠܦ | ʾĀlep̄*[<!--'''MediaWiki:Cite] | ܐ | ʾ ili nula mater lectionis: ā |
ʔ ili ∅ mater lectionis: ɑ |
1 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡀 | א | |||
ܒܝܬ | Bēṯ | ܒ | tvrdo: b meko: ḇ (također bh, v ili β) |
tvrdo: b meko: v ili w |
2 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡁 | ב | |||
ܓܡܠ | Gāmal | ܓ}} | tvrdo: g meko: ḡ (također g̱, gh, ġ ili γ) |
tvrdo: ɡ meko: ɣ |
3 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡂 | ג | |||
*ܕܠܬ | Dālaṯ* | ܕ | tvrdo: d meko: ḏ (također dh, ð ili δ) |
tvrdo: d meko: ð |
4 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡃 | ד | |||
*ܗܐ | Hē* | ܗ | h | h | 5 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡄 | ה | |||
*ܘܘ | Waw* | ܘ | suglasnik: w mater lectionis: ū ili ō (također u ili o) |
suglasnik: w mater lectionis: u ili o |
6 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡅 | ו | |||
*ܙܝܢ | Zayn* | ܙ | z | z | 7 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡆 | ז | |||
ܚܝܬ | Ḥēṯ | ܚ | kh, x ili ħ) | ħ, x ili χ | 8 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡇 | ח | |||
ܛܝܬ | Ṭēṯ | ܛ | ṭ (također T ili ţ) | tˤ | 9 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡈 | ט | |||
ܝܘܕ | Yōḏ | ܝ | suglasnik: y mater lectionis: ī (također i) |
suglasnik: j mater lectionis: i ili e |
10 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡉 | י | |||
ܟܦ | Kāp̄ | ܟ | tvrdo: k meko: ḵ (također kh ili x) |
tvrdo: k meko: x |
20 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡊 | כ ך | |||
ܠܡܕ | Lāmaḏ | ܠ | l | l | 30 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡋 | ל | |||
ܡܝܡ | Mīm | ܡ | m | m | 40 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡌 | מ ם | |||
ܢܘܢ | Nūn | ܢ | n | n | 50 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡍 | נ ן | |||
ܣܡܟܬ | Semkaṯ | ܣ | s | s | 60 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡎 | ס | |||
ܥܐ | ʿĒ | ܥ | ʿ | ʕ[link] | 70 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡏 | ע | |||
ܦܐ | Pē | ܦ | tvrdo: p meko: p̄ (također p̱, ᵽ, ph ili f) |
tvrdo: p meko: f |
80 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡐 | פ ף | |||
*ܨܕܐ | Ṣāḏē* | ܨ | ṣ (također S ili ş) | sˤ | 90 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡑 | צ ץ} | |||
ܩܘܦ | Qōp̄ | ܩ | q (također ḳ) | q | 100 | Phnx| | 𐡒 | ק | |||
*ܪܝܫ | Rēš* | ܪ | r | r | 200 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡓 | ר | |||
ܫܝܢ | Šīn | ܫ | š (također sh) | ʃ | 300 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡔 | ש | |||
*ܬܘ | Taw* | ܬ | tvrdo: t meko: ṯ (također th ili θ) |
tvrdo: t meko: θ |
400 | <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" /> | 𐡕 | ת |
Bilješke
- ↑ Također se izgovara kao ʾĀlap̄ ili Olaf (ܐܳܠܰܦ) u zapadnom sirskom (jakobitsko ili serto pismo)
- ↑ Kod skoro svih govornika asirskog novoaramejskog, glas ʿĒ (/ʕ/) tako se ne izgovara; već se tipično spaja s jasnim zvukom slova ʾĀlep̄ ([ʔ] ili ∅) ili geminira s prethodnim suglasnikom.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Sirsko pismo, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 15. srpnja 2020.
- ↑ Coakley, J. F. (2002). Robinson's Paradigms and Exercises in Syriac Grammar (5th ed.). Oxford University Press. p. 141. ISBN 978-0-19-926129-1.