| Salim Ćerić | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1918. |
| Mjesto rođenja | Ljubuški, BiH |
| Datum smrti | 1987. |
| Mjesto smrti | Ljubuški, BiH |
| Nacionalnost | Musliman |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1941. - 1945. |
| Čin | bojnik |
| Ratovi | Drugi svjetski rat |
| Važnije bitke | Operacija Kugelblitz
|
| Vojska | .svg){kind=small} Jugoslavenski partizani
|
| Rod vojske | pješaštvo |
| Zapovijedao | 16. muslimanska brigada
|
Salim Ćerić (1918. - 1987.), muslimanski bosanskohercegovački komunistički političar, dužnosnik i sudionik Drugog svjetskog rata. Bio je inicijator priznavanja muslimanske nacije u komunističkoj Jugoslaviji 1960-ih.
Ćerić je rođen u Ljubuškom u obitelji imama Mustafe. Nepoznati su podatci o njegovom obrazovanju. U vrijeme Drugog svjetskog rata Ćerić je pristupio jugoslavenskim partizanima. U ratu je dobio čin bojnika, a zapovijedao je 16. muslimanskom brigadom, jednom od najpoznatijih partizanskih brigada.[1] Krajem 1944. postavljen je za načelnika stožera 38. divizije NOVJ-a.[2]
U travnju 1971. Ćerić je Centralnom komitetu Savezu komunista Bosne i Hercegovine uputio prijedlog o osnivanju Muslimanske matice. U tom prijedlogu, Ćerić je tražio izradu posebne povijesti muslimanskog naroda u okviru povijesti naroda SR Bosne i Hercegovine, rekonstrukciju udžbenika iz oblasti povijesti, jezika, književnosti i etnografije, pa čak i utvrđivanje zastave.[1][3] Na sjednici CK SKBiH održanoj u srpnju 1971. Ćerićev prijedlog je odbijen pod objašnjenjem da je politički apsurdan.[1] Ćerić se protivio "iluziji" jugoslavenskog identiteta te je tvrdio kako je on štetan po muslimane.[4] Ćerić se protivio i bošnjaštvu tvrdeći u polemici s Enverom Redžićem da će takva politika nužno staviti u neprijateljski položaj bosanskohercegovačke muslimane prema Hrvatima i Srbima.[5]
Ćerić je umro 1987. Pokopan je na groblju Zorbinovac u Ljubuškom.[1]
Djela
- Ćerić, Salim (1968.). Muslimani srpskohrvatskog jezika. Sarajevo: Svjetlost
- Ćerić, Salim (1971.). O jugoslovenstvu i bosanstvu. Sarajevo: Oslobođenje
- Ćerić, Salim (1971.). Prilog pitanju: Jugoslovenska nacionalnost ili jugoslovenski socijalistički patriotizam. Sarajevo: Oslobođenje
Izvori
- Citati
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Sadiković, Halid. Salim Ćerić. Ljubušaci, 23. travnja 2009. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)
- ↑ Šaković, Edin. Podsjećanje na 16. muslimansku udarnu brigadu (u povodu 70. obljetnice formiranja), Gračanički glasnik, str. 18., srpnja 2013. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)
- ↑ Šaković, Edin. Podsjećanje na 16. muslimansku udarnu brigadu (u povodu 70. obljetnice formiranja), Gračanički glasnik, str. 17., srpnja 2013. Preuzeto 10. studenog 2013. (na bošnjačkom)
- ↑ Todorova & Gille (2012.), str. 236.
- ↑ Lučić (2006.), str. 21.
- Literatura
- Lučić, Ivica (2006). "Ima li Hercegovine?". STATUS Magazin za političku kulturu i društvena pitanja
- Todorova, Maria; Gille, Zsuzsa (2012.) (engleskom). Post-Communist Nostalgia. New York: Berghahn Books. ISBN 9780857456434