Roman Leljak

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Roman Leljak
Roman Leljak
 U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava)
Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta.

Roman Leljak (Đurmanec, 21. kolovoza 1964.), slovenski je publicist i istražitelj arhiva UDBA-e iz Slovenije, te autor niza knjiga kojima opisuje djelatnost bivših jugoslavenskih službi državne sigurnosti.[1] Vodeći je slovenski istražitelj jugokomunističkih zločina nakon završetka drugoga svjetskog rata, te je pridonio istraživačkom radu na brojnim iskopima gdje su skončale na tisuće ljudi. Otkrio je, primjerice, i mračnu tajnu Hude jame.[2][3]

Na lokalnim izborima u prosincu 2018. godine izabran je za općinskog načelnika u Radencima, općini s nešto više od 5 tisuća stanovnika (gradić Radenci, u kojem je sjedište općine, ima oko 2.000 stanovnika) na slovensko-austrijskoj granici uz rijeku Muru.[4]

Leljaka kritiziraju neki mediji i povjesničari navodeći nedostatak iskustva u arhivistici i iznošenje, po njima, lažnih tvrdnji,[5][6] u kojima spominje samo svoje pretpostavke o broju poginulih, koje nisu ničime potkrijepljene, a variraju od nekoliko desetaka pa do 700 000 ili 800 000[7].

Životopis

Mladost i školovanje

Roman Leljak se rodio u mjestu Đurmancu kod Krapine, od oca Rudolfa Leljaka i majke Milice Belošević. Osnovnu školu je završio u Sloveniji, u mjestu Šentjur kod Celja. Nakon osnovne škole 1978. nastavio je školovanje u Sarajevu i Beogradu, u srednjoj vojnoj školi. Završio je specijalizaciju za šifranta u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, a zatim se školovao u središtu za obuku kontraobavještajne službe JNA u Pančevu.

Istraživački rad

Krajem 1980.-ih je Roman Leljak htio izaći iz vojne službe, što mu, kako on kasnije navodi, njegovi nadređeni u KOS-u nisu dopuštali: on opisuje kako je svađe sa svojim pretpostavljenima snimio na službeni kasetofon: kada je kasetofon pronađen kod njega, pokrenut je kazneni progon zbog zlouporabe službenih sredstava i neovlaštenog snimanja, te mu je vojni sud izrekao kaznu od 14 mjeseci zatvora; koju je ukinuo Vrhovni sud Slovenije.[8]

Nakon otpusta iz vojne službe je o svojim iskustvima u KOS-u napisao knjigu "Sam protiv njih", te je u knjizi opisao metode rada jugoslavenske vojne obavještajne službe. Knjiga je objavljena u vrijeme raspada Jugoslavije 1990. godine.[9] O povijesti službe čiji je djelatnik bio, Leljak će kasnije napisati knjige "Teharske žive rane - Huda Jama" iz 2009. i "KNOJ 1944-1945: Slovenska partizanska likvidacijska postrojba" iz 2010. godine.[10] O pitanju komunističkih likvidacija u Sloveniji objavio je potom i knjigu "Zločini slovenskog Kaina" (u dva dijela) iz 2012. godine.[11][12]

2014. godine je Leljak objavio knjigu "Spavajuća Udba"[13], a 2014. godine njen nastavak pod naslovom 'Špiclji Udbe' (Suradnici Udbe) i u njoj je objavljen popis, fotografije i adrese svih slovenskih Udbaša i njihovih suradnika – na vodećim su funkcijama u bankama, velikim kompanijama, politici, pravosuđu i medijima. U knjizi navodi da je za zloglasnu Udbu u Sloveniji radilo ili s njom surađivalo ukupno oko 65 tisuća osoba: suradnika je bilo i među učiteljima, novinarima i kulturnim djelatnicima.[14]

Prema Leljakovom istraživanju oko 35% Slovenaca je i u 2015. godini na neki način vezano uz Udbu. Naglašava da taj dio slovenskog pučanstva redovito daje svoj glas lijevim strankama i podržava komunizam. Autor naglašava da sve što su dobili i što danas ima tih 35% Slovenaca su dobili zato što je netko njihov radio za Udbu. Leljak također iznosi da je u arhivu našao opis raznih metoda kojima je Udba vrbovala svećenike.[15]

Leljak iznosi da su doušnici imali povlašten status u komunističko vrijeme, imali su najbolje kuće, a djeca i rođaci su bez problema dobivali dobra radna mjesta. Prema njegovoj procjeni, 60% doušnika su bili uvjereni jugoslavenski patrioti, pa su to radili iz uvjerenja, dok je je 30% doušnika radilo za novac, a ostalih 10% su bili ucijenjeni i morali su surađivati s Udbom. Leljak navodi da se svi ti ljudi izgovaraju da jesu potpisali, ali da nisu ništa radili.[15]

2014. godine objavio je Leljak knjigu "UDBA"[16], a 2016. knjigu "Propisi o metodama i sredstvima rada Udbe i Kosa 1944.-1990."[17]

Kao predsjednik Udruge "Huda Jama" podnio je kaznenu prijavu protiv osoba koje su sudjelovale u masovnom ubijanju na tom stratištu nakon II. svjetskog rata,[18] a 2015. godine je objavio i knjigu "Huda jama – strogo čuvana tajna".[19]

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) u suradnji s drugim Udrugama iz Domovinskog rata, na čelu s Mladenom Pavkovićem, dodijelila mu je "Veliku zlatnu plaketu" (7. lipnja 2016.).

2017. godine Leljak je objavio knjigu "Maribor-najveće stratište Hrvata", o masovnim pogubljenjima zarobljenih vojnika NDH i civila nakon predaje na Bleiburgu.[20]

2018. godine Roman Leljak je objavio knjigu i film "Mit o Jasenovcu", u kojoj pomoću dokumenata dostupnih u arhivima dokazuje propagandne manipulacije o ustaškom Koncentracijskom logoru Jasenovac iz razdoblja SFRJ; Leljak iznosi svoju ocjenu da je u tom logoru život izgubilo oko 1.500 ljudi - mnogostruko manje od broja žrtava logora koje navode profesionalni povjesničari, koji govore o brojkama od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina tisuća.[21][22]

Odgovor Vladimira Geigera

Hrvatski povjesničar, Vladimir Geiger, navodi da Leljak pripada skupini povjesničara i povjesničara-amatera, koji sustavno poriču i znatno umanjuju ustaške zločine počinjene u logoru Jasenovac, te da uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila: "Posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima „istine”[23]

Kazneni progoni i kontroverze

Leljak je zbog kaznenih djela koje je počinio od 1993. do 1996. godine kao direktor poduzeća "Avto Ideal", osuđen 2008. godine; proglašen je krivim za ostvarenje protupravne koristi od 1.117.497 eura na štetu jednog poduzeća i 448 privatnih slovenskih klijenata, te 54.000 eura na štetu jedne austrijske banke. Leljak je uzimao kredite na ime klijenata, a novac prisvajao svojem poduzeću. Za oba kaznena djela, koja je počinio 1993. i 1994. godine, izrečena mu je jedinstvena kazna od tri i pol godine zatvora.[24] Makar su njegovi mještani u Radencima, znali da se u mlađim danima upustio u ozbiljni gospodarski kriminal zbog kojega se i nadalje ovršuje većina njegovih prihoda, na izborima krajem 2018. godine izabrali su ga za općinskog načelnika, većinom od 53 posto glasova.[25]

Godine 2015., nakon što je pred članovima slovenskog parlamenta iznio podadak da je slovenska Udba nekoliko godina prije osamostaljenja Slovenije kupila ubojita sredstva u obliku olovke s kojom potajno može ubiti ljude, te primjerak olovke pokazao javno u Skupštini, kazneno ga je zbog odavanja državne tajne prijavio tadašnji predsjednik skupštine Milan Brglez.[26]

2017. godine je Roman Leljak oslobođen optužbe da je oklevetao bivšeg visokog komunističkog dužnosnika Janeza Zemljariča, o kojem je 2014. godine objavio članak u kojemu se tvrdi da je bio umiješan u ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Nikice Martinovića, tajnika udruge "Počasni bleiburški vod".[27]

Krajem studenog 2020. godine, prema pisanju slovenske Mladine, Roman Ljeljak je uništio spomen ploču palim borcima NOB-a postavljenu 1954. godine nedaleko od njegove kuće u Kapeli, općina Radenci u Sloveniji.[28]

Knjige (izbor)

  • Radiorelejne zveze (udžbenik za veziste JNA)
  • Sam proti njim 1. in 2. del (metodologija djelovanja tajnih službi, 1990.)
  • Teharske žive rane, Huda Jama (2009.)
  • Teharje
  • Trilogija Vetrinje-Teharje-Rog
  • Cerkev umira v petek 13.
  • KNOJ 1944-1945 (partizanska likvidacijska divizija)
  • Dirigent s pištolo
  • Črne bukve Gornje Radgone 1945-1950
  • Odgovorni za poboje na Celjskem 1945 (2010.)
  • Mit o OF in KPS
  • Zločini slovenskega Kajna 1 in 2 del (2012.)
  • Huda jama – strogo čuvana tajna
  • UDBA
  • Maribor: Najveće stratište Hrvata i istoimeni dokumentarni film Maribor: Najveće stratište Hrvata (2017.)
  • Lebendig Eingemauerte Deutschen, Kroaten Und Slowenen: Grauenhaften Taten Der Tito-partisanen (2017.)
  • Mit o Jasenovcu (2018.), knjiga i dokumentarni film [29][30]

Izvori

  1. ↑ [1] Narod.hr, pristupljeno 5. svibnja 2015.
  2. ↑ Ante B.: (VIDEO) Dokumentarni film Romana Leljaka “HUDA JAMA – STROGO ČUVANA TAJNA”, Kamenjar.com. 20. studenoga 2016. Pristupljeno 1. ožujka 2019.
  3. ↑ iz Predgovora: Huda jama - strogo čuvana tajna, Verbum. Pristupljeno 1. ožujka 2019.
  4. ↑ (2. prosinca 2018.). Leljak je župan Radencev, Črnkovič Kostela, Balažic pa Moravč ID: leljak_je_zupan_radencev_crnkovic_kostela_balazic_pa_moravc.
  5. ↑ Bajruši, Robert (8. veljače 2017.). Kriminalna biografija nije nikakva prepreka za Most! Otkrivamo tko je čovjek kojeg su u Mostu predstavili kao vodećeg istražitelja Udbinih arhiva. Jutarnji list, preuzeto 21. veljače 2019.
  6. ↑ Razbijanje mitova: Tvornica laži Romana Leljaka. Lupiga (9. veljače 2017.), preuzeto 21. veljače 2019.
  7. ↑ Dr. Marko Jukić: Komunističko-četnička manipulacija o broju žrtava Drugog svjetskog rata
  8. ↑ (6. travnja 2018.). Roman Leljak: ‘UDBA nam je ostavila ljudsku pokvarenost i birokraciju koja raste s nepotizmom, to je tumor hrvatskog naroda’ ID: roman_leljak_udba_nam_je_ostavila_ljudsku_pokvarenost_i_birokraciju_koja_raste_s_nepotizmom_to_je_tumor_hrvatskog_naroda.
  9. ↑ . SAM PROTIV NJIH, podatci o knjizi iz 1990. god. ID: sam_protiv_njih_podatci_o_knjizi_iz_1990_god.
  10. ↑ podatci o knjizi iz 2010. god.. Knoj 1944-1945 : Slovenska partizanska likvidacijska enota ID: podatci_o_knjizi_iz_2010_god-knoj_1944_1945_slovenska_partizanska_likvidacijska_enota.
  11. ↑ podatci o knjizi iz lipnja 2012.. Zločini slovenskega Kajna: odgovorni za poboje na celjskem 1945 ID: podatci_o_knjizi_iz_lipnja_2012-zlocini_slovenskega_kajna_odgovorni_za_poboje_na_celjskem_1945.
  12. ↑ podatci o knjizi iz prosinca 2012.. Zločini slovenskega Kajna, 2. del ID: podatci_o_knjizi_iz_prosinca_2012-zlocini_slovenskega_kajna_2_del.
  13. ↑ . podatci o knjizi SPEČA UDBA iz 2014. ID: podatci_o_knjizi_speca_udba_iz_2014.
  14. ↑ http://direktno.hr/en/2014/direkt/47126/Ako-Hasanbegovi%C4%87-otvori-arhive-dan-i-no%C4%87-%C4%87u-raditi-na-popisu-udba%C5%A1a-iz-RH.htm/, pristupljeno 5. svibnja 2015.
  15. ↑ 15,0 15,1 http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/babic-antun/22750-roman-leljak-u-sloveniji-je-za-udbu-radilo-sezdeset-i-pet-tisuca-osoba.html/, pristupljeno 6. svibnja 2015.
  16. ↑ podatci o knjizi iz 2016., kod Dominović Bookshop. UDBA ID: podatci_o_knjizi_iz_2016_kod_dominovic_bookshop-udba.
  17. ↑ podatci o knjizi iz 2016., kod Dominović Bookshop. PREDPISI O METODAH IN SREDSTVIH DELA UDBE IN KOSA = PROPISI O METODAMA I SREDSTVIMA RADA UDBE I KOSA 1944. - 1990. ID: podatci_o_knjizi_iz_2016_kod_dominovic_bookshop-predpisi_o_metodah_in_sredstvih_dela_udbe_in_kosa_propisi_o_metodama_i_sredstvima_rada_udbe_i_kosa_1944_1990.
  18. ↑ Ivana Pezo Moskaljov (27. listopada 2016.). Probleme Drugog svjetskog rata možemo riješiti samo istinom i pokapanjem žrtava ID: ivana_pezo_moskaljov-probleme_drugog_svjetskog_rata_mozemo_rijesiti_samo_istinom_i_pokapanjem_zrtava.
  19. ↑ Ivan Jakin. ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’: pletenice svjedoče – komunisti su žive zazidali i žene i djecu… ID: ivan_jakin-huda_jama_strogo_cuvana_tajna_pletenice_svjedoce_komunisti_su_zive_zazidali_i_zene_i_djecu.
  20. ↑ (23. studenog 2017.). Promocija filma 'Maribor, najveće stratište Hrvata' ID: promocija_filma_maribor_najvece_stratiste_hrvata.
  21. ↑ POVJESNIČARKA O MANIPULACIJI BROJEM ŽRTAVA JASENOVCA: ‘Srbi kažu da je ubijeno 700.000 osoba, a bivši dužnosnik NDH da je to bio samo radni logor’
  22. ↑ (27. rujna 2018.). Roman Leljak: ‘Djeca s Kozare pokopana na Mirogoju, a vode se na popisu jasenovačkih žrtava’ ID: roman_leljak_djeca_s_kozare_pokopana_na_mirogoju_a_vode_se_na_popisu_jasenovackih_zrtava.
  23. ↑ Vladimir Geiger (2020-07-20). Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije, Časopis za suvremenu povijest, 52(2), 517–585.
  24. ↑ Tomaž Klipšteter (12. veljače 2008.). Po 15 letih od storitve: Mariborski poslovnež Roman Leljak je moral za zapahe ID: tomaz_klipsteter-po_15_letih_od_storitve_mariborski_poslovnez_roman_leljak_je_moral_za_zapahe.
  25. ↑ (10. prosinca 2018.). https://www.24ur.com/novice/slovenija/leljak-dolzan-osem-milijonov-evrov-trgali-mu-bodo-od-zupanske-place.html ID: https_www_24ur_com_novice_slovenija_leljak_dolzan_osem_milijonov_evrov_trgali_mu_bodo_od_zupanske_place_html.
  26. ↑ Direktno.hr http://direktno.hr/en/2014/medijski_partneri/22011/Roman-Leljak-odbio-dati-iskaz-pod-fotografijom-Josipa-Broza-Tita.htm/, pristupljeno 5. svibnja 2015.
  27. ↑ Igor Kršinar (25. listopada 2017.). Roman Leljak na sodišču oproščen, Janez Zemljarič potrdil pristnost udbovskih dokumentov ID: igor_krsinar-roman_leljak_na_sodiscu_oproscen_janez_zemljaric_potrdil_pristnost_udbovskih_dokumentov.
  28. ↑ . Roman Leljak je porušil spomenik aktivistom NOB in talcem ID: roman_leljak_je_porusil_spomenik_aktivistom_nob_in_talcem.
  29. ↑ Roman Leljak, Mit o Jasenovcu : dokumentarni film : dokumenti, Društvo za raziskovanje zgodovine, Radenci, 2018., ISBN 9789619415122
  30. ↑ Vladimir Geiger, U povodu 10. travnja ili kako je Roman Leljak došao do „otkrića” o ukupnom broju jasenovačkih logoraša - 18.600 i ukupnom broju žrtava logora Jasenovac - 1654?, historiografija.hr, objavljeno 8. travnja 2020. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Roman Leljak


Datoteka:P vip.svg Nedovršeni članak Roman Leljak koji govori o osobi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Roman_Leljak&oldid=243878"