Rizah Štetić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Rizah Štetić (Brčko, 11. listopada 1908.Sarajevo, 26. lipnja 1974.), bosanskohercegovački slikar i grafičar bošnjačkog podrijetla.

Životopis[uredi]

Riha Štetić je rođen u Brčkom, 11. listopada 1908. godine. Od 1916. do 1924. godine pohađao je osnovnu i nižu gimnaziju (gimnaziju zajedno sa Ismetom Mujezinovićem, koji ga je prema vlastitim riječima "zarazio" slikanjem) u Brčkom. Godine 1928. upisao se na Kraljevsku akademiju na umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje je diplomirao 1932. godine. Godine 1946. godine studijski boravi u Pragu na Akademiji primijenjenih umjetnosti, 1955. u Parizu, 1965. godine studijski boravi u Belgiji i Nizozemskoj.

Godine 1946. godine imenovan je za ravnatelja Državne škole za umjetne zanate u Sarajevu, na kojoj funkciji ostaje do 1950. godine. Te godine je premješten za profesora slikarstva u Državnoj školi za likovnu umjetnost, gdje predaje do 1957. godine. Bio je predsjednik Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) od 1954. do 1955. godine. Od 1957. godine do umirovljenja 1972. godine bio je ravnatelj Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu.

Umro je 26. lipnja 1974. godine u Sarajevu. Štetićeva djela se nalaze u stalnoj postavci Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Od 1975. do 1992. u Brčkom se galerija zvala Umjetnička galerija "Rizah Štetić". Danas se u Brčkom i Sarajevu ulice zovu njegovim imenom.[1]

Djela[uredi]

Godine 1940. godine Rizah Štetić izdaje svoju jedinu grafičku mapu linoreza "Bosna" u Slavonskom Brodu. Poslije izlaska ove mape Štetić je iz svog programa gotovo isključio grafički izraz. U svojim grafičkim listovima predstavlja obespravljene slojeve društva, nejake starce koji obavljaju teške poslove, iskrivljenih i od tereta deformisanih tijela, izobličena lica prosjaka, djece, njihovu bol i patnju.

Štetić je u bosanskohercegovačkoj povijesti umjetnosti ostao ponajviše obilježen kao slikar pejzaža, snažnog kolorita. Kroz mnogobrojne pejzaže, pretežno bosanke predjele, mrtve prirode i poneke portrete Štetićev slikarski opus je utemeljen na realističkoj školi europskih umjetnosti dodajući im oznake zavičajne i vlastite umjetnosti.

Štetić je radio i zidnu dekoraciju u kapelama sarajevskog groblja Bare i mozaičku dekoraciju u fontani Partizanskog spomen-groblja u Brčkom.[2]

Izložbe[uredi]

Izdvojena kronologija samostalnih i kolektivnih izložbi:

  • 1932. - prva samostalna izložba, Brčko
  • 1933. – izlaže sa Antom Abramovićem, Brčko
  • 1936-1938. – izlaže na nekoliko kolektivnih izložbi u Beogradu
  • 1939. – samostalna izložba u Slavonskom Brodu
  • 1940. - izlaže sa Antom Abramovićem, Slavonski Brod
  • 1940. – sudjeluje na izložbi "Naše selo" koju priređuje Collegium Artisticum, Sarajevo
  • 1953. – učestvuje na izložbi "Pola vijeka jugoslavenskog slikarstva", Zagreb, Ljubljana, Beograd
  • 1955. – prva samostalna izložba u Sarajevu u Umjetničkom paviljonu.
  • 1960. – druga samostalna izložba u Sarajevu
  • 1961. – samostalne izložbe u Maglaju, Doboju, Zenici
  • 1963. - samostalna izložba, Brčko
  • 1964. - samostalna izložba, Tuzla
  • 1965. - samostalna izložba, Sarajevo
  • 1968. - samostalna izložba, Brčko
  • 1969. - samostalna izložba, Zenica

Nagrade[uredi]

  • 1948-1949. – Republička nagradu za slikarstvo
  • 1960. – Orden rada II stepena
  • 1965. – Plaketa grada Sarajeva,
  • 1965. – 27. Srpanjsku nagradu SRBiH
  • 1965. – Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama

Izvori[uredi]

Vanjske povezice[uredi]