Raputiarana
| Raputiarana | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Zanthoxyloideae |
| Tribus: | Galipeeae |
| Podtribus: | Galipeinae |
| Rod: | Raputiarana Emmerich |
Raputiarana je mali rod rutovki iz podtribusa Galipeinae, rasprostranjen u tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi. Marli Emmerich ustanovila ga je 1978. u radu „Contribuição ao conhecimento da tribo Cusparineae (Rutaceae). Nova conceituação de Raputia e gêneros derivados”, objavljenom u Rodriguésia 30(45): 223–307; opis roda nalazi se na str. 285. Rod je izdvojen iz starog, morfološki heterogenog roda Raputia, a prvotno je sadržavao samo R. subsigmoidea.[1],[2]
Etimologija
Autorica Emmerich sama je objasnila etimologiju. Ime je nastalo dodavanjem tupijskog sufiksa -rana imenu Raputia. Autorica izrijekom kaže da je tim sufiksom željela označiti prividnu sličnost roda s Raputia. Dakle, otprilike znači „nalik na Raputia” ili „lažna/slična Raputia”. [3]
Opis
U izvornoj dijagnozi, koja je bila napravljena prema R. subsigmoidea, biljke su opisane kao grmovi s naizmjeničnim, dlanasto sastavljenim listovima od pet liski. Nakon uključivanja R. heptaphylla rod obuhvaća biljke s 5–7 liski; kod te vrste srednje su liske veće od bočnih.[3]
Cvjetovi su dvospolni, peteročlani i izrazito zigomorfni. Čaška je čaškasta i peterozuba, a krunica zakrivljena; latice su nejednake i imaju prozirne žlijezde. Kod R. subsigmoidea četiri su latice više ili manje međusobno srasle, dok je peta, uža latica samo priljubljena uz njih. Plodna prašnika su dva, s anterama koje pri osnovi nose vrlo duge privjeske, duže od same antere. Uz njih postoje tri staminodija; njihove niti zajedno s nitima prašnika tvore cjevastu strukturu priljubljenu ili djelomično sraslu s cijevi krunice.[3]
Nektarijski disk je čaškast, plitko nazubljen ili valovit. Plodnica se sastoji od pet gotovo slobodnih karpela koji su povezani preko dugog vrata tučka; svaki karpel sadrži dva sjemena zametka. Njuška je glavičasta. Plod se razvija iz pet karpela, koji pri dozrijevanju daju kapsularnu, višedijelnu strukturu.[3]
R. subsigmoidea jed grm oko 3 m visok; listovi su goli, petolisni, peteljka može biti 17–30 cm duga, a liske su lancetaste, eliptične do duguljasto-lancetaste, najveće do približno 50 × 15 cm. Cvatovi su dugi i jako razgranati. Emmerich ju je poznavala samo iz São Paulo de Olivença u Amazonasu, s močvarnih rubova potočića u šumi terra firme; danas je poznat mnogo veći areal.[2]
Rasprostranjenost
Današnje dvije vrste zajedno daju dosta širok neotropski areal. R. subsigmoidea Kew navodi iz Paname, Kolumbije, Ekvadora, Perua te sjevernog i zapadno-središnjeg Brazila; raste kao drvo u vlažnom tropskom biomu. R. heptaphylla raste u Boliviji, Kolumbiji, Kostariki, Panami, Peruu i Venezueli, kao grm ili stablo također prvenstveno u vlažnim tropima.[1]
Vrste
- Raputiarana heptaphylla (Pittier) Kallunki
- Raputiarana subsigmoidea (Ducke) Emmerich