Prirodoslovni muzej Rijeka
Prirodoslovni muzej Rijeka prvi je regionalni muzej riječkog područja. Utemeljen je 16. svibnja 1876. godine, a za javnost je otvoren 1. svibnja 1946. godine. Smješten je u Parku Nikole Hosta [1][2], u blizini Guvernerove palače, u obiteljskoj zgradi grofa Negronia.
Povijest
Razvoj prirodoslovnih znanosti krajem 19. stoljeća, veliki interes znanstvenika za istraživanja mora riječkog područja, ugled prirodoslovaca koji su djelovali na riječkom području i mnogobrojne prirodoslovne zbirke u vlasništvu privatnih osoba uvjetovale su utemeljenje Prirodoslovnog muzeja, prvog regionalnog muzeja na riječkom području. Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz [3] poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke Giovanniju de Ciotti.[4]
Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima bečkog Naturhistoriches Museuma [5] i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi 1945. godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi. Istog dana otvoren je manji akvarij, a 1. svibnja 1947. godine i zoološki vrtić. Od 1945. godine vrši se prikupljanje prirodoslovnih predmeta te su zalaganjem Maria Rossia u Muzeju smještene zbirke iz Mađarske biološke postaje [6], zbirke nekadašnjeg Gradskog muzeja (Museo Civico) [7] i zbirke Gradskog muzeja Sušak [8] kao i materijali i zbirke raznih kolekcionara. Do kraja 1961. godine težište djelatnosti Muzeja usmjereno je na održavanje akvarija i zoovrtića.
Krajem 1961. Godine Narodni odbor općine "Stari grad" Rijeka donosi rješenje o osnivanju Prirodoslovnog muzeja u kojem se temeljem Zakona o muzejima donose i zadaci Muzeja. Na osnovu definiranih zadataka ukinuo se zoovrtić te se s amaterskog rada prešlo na stručnu muzejsku djelatnost. Muzej je definiran kao tip regionalnog muzeja, a 1963. godine započelo se s prvim terenskim istraživanjima. Godine 1964. dolazi do integracije muzeja s Ribarstvenom stanicom Rijeka u jednu ustanovu. Do 1976. godine Muzej je uključen u tri znanstveno istraživačka projekta. Kao rezultat znanstveno istraživačkog rada objavljeno je 27 znanstvenih radova, a zbirke su obnovljene novim preparatima.
Od 1977. do 1992. godine terenski rad svodi se na individualne izlaske, a intezivnije se ulaže napor oko uređenja zgrade. Godine 1978. izrađen je idejni projekt dogradnje zgrade Muzeja. Od 1984. do 1991. godine terenski rad svodi se na privatnu inicijativu kustosa, a prioritet se daje otkupima predmeta.
Od 1992. godine u organizaciji Muzeja započinju sustavna terenska geološko-paleontološka istraživanja i prikupljanje fosilne faune otoka Krka, te istraživanja Riječkog zaljeva, a 1993. godine u suradnji s Centrom za istraživanje mora Institut Ruđer Bošković istraživanja otočja Prvić, Goli i Grgur u smislu zaštite. Znanstvenim skupom na kojem je sudjelovalo 150 znanstvenika iz Hrvatske i Slovenije 1996. godine obilježena je 120. godišnjica utemeljenja i 50. godišnjica osnutka muzeja. Iste godine muzej je uključen u Projekt očuvanja bioraznolikosti Jadranskog mora. Sljedećih godina obavljena su paleontološka istraživanja u Volarovoj spilji pokraj Rijeke i Biserujki na Krku što je rezultiralo novim nalazima spiljskog medvjeda na riječkom području. Od 1998. intenziviraju se sustavna paleontološka istraživanja otoka Krka. Iste godine Muzeju je odobren projektni program pripreme i tiska Atlasa fosilne makrofaune otoka Krka. Od 1999. godine nastavlja se sa sustavnim istraživanjima podmorskih spilja u Vinodolskom kanalu, a 2001. godine s istraživanjima istočne obale otoka Cresa Suska i akvatorija općine Kostrena u cilju uspostavljanja zaštićenih područja.
Ustroj
Muzej ima 26 zbirki s oko 90.000 muzejskih predmeta. Osobito su značajne zbirke minerala, spužvi i algi. Zbirke su od 2007. dostupne i putem pretraživog Internet portala na adresi www.prirodoslovni.com/inventarna.
Stručna biblioteka sadrži ukupno 3.500 knjiga, a može se pretraživati na adresi www.prirodoslovni.com/knjiznica.
Od 1998. prišlo se uređenju stalnog postava korištenjem modularnog pristupa i multimedije. Uređeni su dijelovi stalnog postava Morski psi i raže s izradom scenografije i multimedijalne prezentacije (CD-rom s fotografijama, slikama i video sekvencama), postavljen je novi stalni postav Geološka prošlost Jadrana gdje je prikazana geneza i razvoj bazena Jadranskog mora, a u prizemlju zgrade Muzeja uređen je dio stalnog postava "Akvarij - multimedijalni centar". U sklopu akvarija otvorena je i radionica-igraonica s edukativnim igrama prirodoslovnog sadržaja. 2004. godine otvoreni su stalni postavi Ptice i sisavci riječkog područja i Gmazovi i vodozemci riječkog područja. U 2005. godini u okolišu muzeja uređen je Botanički vrt, a na prvom katu 2006.g., stalni postav Kukci riječkog područja. Sve postave prate multimedijalni CD romovi prirodoslovnog sadržaja.
U sklopu muzeja nalazi se i kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, na području Gorskog kotara. U kaštelu postoje zbirke posvećene lovstvu, šumarstvu i ribolovu.[9]
Od osnutka do danas u Muzeju se radi na dopunama zbirki i popularizaciji prirodoslovlja. Novostečena znanja stručnjaci muzeja iznose putem znanstvenih i stručnih radova. popularnih predavanja i izložbene djelatnosti. U muzejskoj trgovini može se kupiti promidžbeni materijal i knjige u izdanju muzeja.
Galerija slika
-
Sedmopruga usminjača
-
Kopnena staništa priobalja i otoka riječkog područja
-
Ptice obalnog i morskog riječkog područja
Povezani članci
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ Nikola Host (Nikolaus Thomas Host, Rijeka, 1761. - Schönbrunn, 1834.), austrijski liječnik i botaničar hrvatskoga podrijetla. Bio je dvorski liječnik austrijskog cara Franje I. i prvi ravnatelj carskoga vrta. Po njemu je nazvan rod biljaka iz porodice ljiljana (Hosta) (hosta, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.)
- ↑ Nikolaus Thomas Host, Missouri Botanical Garden/Rare Books/Authors, www.illustratedgarden.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- ↑ Josef Roman Lorenz (Linz, 1825. - Beč, 1911.), austrijski prirodoslovac, predsjednik Austrijskog meteorološkog društva. Od 1855. do 1861. radio je kao učitelj u Rijeci. (Lorenz, Josef Roman, Ritter von Liburnau, Annotatable Electronic Interactive Oesterreich Universal Information System (AEIOU), austria-forum.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.)
- ↑ Milvana Arko-Pijevac, Utemeljenje prirodoslovnog muzeja Rijeka, Muzeologija, No.37, veljača 2001., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- ↑ Prirodoslovni muzej u Beču, mrežno mjesto: www.nhm-wien.ac.at
- ↑ Mađarska ribarstveno-biološka stanica bila je osnovana u Rijeci 1904. godine (Mira Zore-Armanda, Razvoj fizičke oceaniografije na Jadranu, Pomorski zbornik, Vol.38 No.1, svibanj 2000., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- ↑ osnovan 1892. godine
- ↑ osnovan 1933. godine
- ↑ Stalni postav, Kaštel Zrinskih, www.prirodoslovni.com/kastel-zrinskih/, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- Prirodoslovni muzej Rijeka
- Milvana Arko-Pijevac, Istraživački rad u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Informatica Museologica, Vol.29 No.3-4, srpanj 1999., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- Marcelo Kovačić, Studijske zbirke prirodoslovnih muzeja i njihov smisao na primjeru jedne zbirke Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, Informatica Museologica, Vol.32 No.1-2, studeni 2001., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
- Marcelo Kovačić, Ihtiološka zbirka Prirodoslovnog muzeja Rijeka deset godina poslije: veća i bolja?, Natura Croatica, Vol.15 No.3, rujan 2006., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Prirodoslovni muzej Rijeka, službene stranice muzeja