Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Prekomurci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prekomurci (Prekmürci, Prekmörci)
Ukupno pripadnika
90-100 tisuća
Značajna područja naseljavanja
Slovenija
Mađarska
Austrija
Njemačka
SAD
Jezik
uglavnom prekomurski, manje književni slovenski
Vjera
Rimokatolici, Luterani i neke Kalvincima
Povezane etničke grupe
ostali Slaveni, posebno Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Slovenci, Bošnjaci, Bugari)

Prekomurci (Prekmürci, Prekmörci) su etnička grupa Slovenaca, koja živi u Prekomurju. Slovenci u Mađarskoj također su Prekmurci, jer govore prekomurski jezik. Mađari ih nazivaju Vendek (Vendi), a oni sami sebe Slovenci, Slovénge, Slovenje. Njihov jezik je vrlo sličan kajkavskomu narječju hrvatskog jezika.

Prekomurski teritorij bio je veći u srednjom vijeku nego danas jer su u Gradišću također živjeli Slovenci. Cisterciti su u 13. stoljeću Slovencima nastanili dio Mađarske. Mjesto Prekomurcima je bilo u srednjom vijeku do 18. stoljeća imenovano kao Slovenska okroglina (mađ.: Tótság), potom Slovenska krajina (mađ.: Vendvidék). 1920. godine se odvojila se stara Slovenska krajina: Prekomurje je pripalo Kraljevini SHS tj. Sloveniji, a Porabje Mađarskoj.

U 18. stoljeću standardiziran je prekomursko-slovenski jezik (Štefan Küzmič i Mikloš Küzmič preveli su Sveto pismo).

U 20. stoljeću pojavljuju se težnje za autonomijom Prekomuraca. Jožef Klekl htio je na početku autonomnu Slovensku krajinu ili u Mađarskoj, ili u Jugoslaviji. Prekomurski identitet u Sloveniji, koji je potiskivan u doba komunističke Jugoslavije, ali i u Mađarskoj, očuvao se do danas.

Pisac Feri Lainšček, muzeolog Franc Kuzmič te glazbenik Vlado Kreslin također zastupaju prekomurski identitet i autonomiju.