Poganovci
| Poganovci | |
|---|---|
Poganovci na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska županija |
| Općina/Grad | Datoteka:Podgorač (grb).gif Podgorač |
| Površina | 25,55 km² |
| Nadmorska visina | 92 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°29′20″N 18°23′56″E / 45.489°N 18.399°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 295[1] |
| - Gustoća | 11,55 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 122 [2] |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 238 |
| - Gustoća | 9,32 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 95 |
| Pošta | 31432 Budimci |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | NA |
Poganovci, crkva Svetog Ilije
| |
.gif){kind=link}
Poganovci su selo u općini Podgorač, u Slavoniji, smješteno između Osijeka i Našica, te u neposrednoj blizini gradova Đakova i Valpova.
Povijest
Sadašnje naselje nastalo je nakon oslobađanja od Turaka početkom 18. stoljeća. Nalazi srednjovjekovnog novca, preživljavanje predturskih toponima, te gradina u šumi (Krndija) potvrđuju međutim kako je kontinuitet života na užem području sela znatno duži. Nakon uspostavljanja civilne uprave u Slavoniji 1745. godine Poganovci potpadaju pod upravu valpovačkog vlastelinstva, grofova Hilleprand – Prandau, odnosno nakon izumiranja obitelji 1885. grofova Normann-Ehrenfels.[3] Nakon ukidanja kmetstva 1848.-49. godine seljani dobivaju oranice, no ne i okolne kvalitetne, djelom hrastove šume koje ostaju pod upravom vlastelinstva.
Upravo zbog šumskog bogatstva Poganovci postaju značajnim centrom unutar gospodarstva valpovačkog vlastelinstva, te se u njemu podiže ciglana, parna pilana, a naposljetku i prizemni lovački dvor, dio kojega i danas postoji. Nakon 1945. godine šume prelaze u državno vlasništvo. [4]
Jezgru sadašnjeg stanovništva Poganovaca, te obližnjih Budimaca, čine dvije naseljeničke struje s početka 18. stoljeća – jedna iz Baranje i šireg područja Mađarske (porodice Balatinac, Prekodravac, Viljanac, Koronsovac, itd.), a druga iz Bosne (Branković, Bugarinović, Damjanović, Lazić, Milošević, Stanivuković, Zdjelarević, Živković, Đurašinović, itd.).[5] Nakon stradavanja sela u Drugom svjetskom ratu u selo se četrdesetih i pedesetih godina kolonizira niz ličkih, banijskih porodica (Bulat, Čugalj, Metikoš, Vukšić), a pojedine porodice se iz ranih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine doseljavaju u selo kupujući kuće (Ježovita). Posljednja velika promjena u sastavu stanovništva nastupa devedesetih godina 20. stoljeća, kada oko polovine dotadašnjih stanovnika zamjenjuje svoje stambene objekte s Hrvatima iz srijemskog sela Gibarac.
Nakon gradnje Poganovačko – kravičkog kanala u prvoj polovini 19. stoljeća, koji i danas služi svrsi odvodnje poplavnog područja oko rijeke Vuke, isušuje se djelomično močvarni teren oko sela.
Obrazovanje
Od ostalih zgrada u selu svakako valja spomenuti osnovnu školu. Sagrađena je početkom dvadesetih godina kao visoka jednokatna zgrada. Spaljena u Drugom svjetskom ratu, obnovljena je u ponešto pojednostavljenim oblicima nakon njegova završetka.
Stanovništvo
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[6]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:820 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 482 bar:1869 from:0 till: 595 bar:1880 from:0 till: 820 bar:1890 from:0 till: 595 bar:1900 from:0 till: 754 bar:1910 from:0 till: 688 bar:1921 from:0 till: 651 bar:1931 from:0 till: 736 bar:1948 from:0 till: 317 bar:1953 from:0 till: 659 bar:1961 from:0 till: 591 bar:1971 from:0 till: 492 bar:1981 from:0 till: 434 bar:1991 from:0 till: 365 bar:2001 from:0 till: 295 bar:2011 from:0 till: 238
PlotData=
bar:1857 at: 482 fontsize:S text: 482 shift:(-10,5) bar:1869 at: 595 fontsize:S text: 595 shift:(-10,5) bar:1880 at: 820 fontsize:S text: 820 shift:(-10,5) bar:1890 at: 595 fontsize:S text: 595 shift:(-10,5) bar:1900 at: 754 fontsize:S text: 754 shift:(-10,5) bar:1910 at: 688 fontsize:S text: 688 shift:(-10,5) bar:1921 at: 651 fontsize:S text: 651 shift:(-10,5) bar:1931 at: 736 fontsize:S text: 736 shift:(-10,5) bar:1948 at: 317 fontsize:S text: 317 shift:(-10,5) bar:1953 at: 659 fontsize:S text: 659 shift:(-10,5) bar:1961 at: 591 fontsize:S text: 591 shift:(-10,5) bar:1971 at: 492 fontsize:S text: 492 shift:(-10,5) bar:1981 at: 434 fontsize:S text: 434 shift:(-10,5) bar:1991 at: 365 fontsize:S text: 365 shift:(-10,5) bar:2001 at: 295 fontsize:S text: 295 shift:(-10,5) bar:2011 at: 238 fontsize:S text: 238 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011. u Poganovcima je živjelo 238 stanovnika u 95 kućanstva[7].
Kultura
U pojedinim je ulicama u selu još uvijek su dobro sačuvani brojni primjerci autohtone narodne arhitekture. Nažalost izvorni ambijenti, zbog starenja sela, rušenja starih objekata, te gradnje novih i okolini neprilagođenih kuća, brzo nestaju. Od objekata etnografske baštine svakako treba istaknuti drveni ambar kraj kuće Koronsovac.
U selu postoje dvije crkve, stara, pravoslavna, Svetog Ilije, zaštićeni spomenik kulture, sagrađena je u prvoj polovini 19. stoljeća s izrazito kvalitetnom kupolom zvonika iz 1913. godine. [8] U crkvi su čuvane stare ikone manastirske crkve u Orahovici poklonjene poganovačkoj crkvi nakon postavljanja novog ikonostasa Pavla Simića 1867. godine, sve dok se nije uvidjela njihova vrijednost, nakon čega su, početkom 20. stoljeća, vraćene natrag u manastir. Mjesto ovog ikonostasa tada je postavljen novi, sadašnji, vjerojatno rad zagrebačkog slikara Josipa Kovačevića, zanimljiv primjer akademskog slikarstva s početka stoljeća. Gotovo cijelo vrijeme postojanja selo je spadalo pod upravu pravoslavne parohije u susjednim Budimcima.[9]
Kratko, početkom 19. stoljeća, imalo je vlastitu parohiju kojom je administrirao Poganovčanin Branković. Do 1810. poganovačka je crkva bila posvećena Svetom Duhu, a nakon toga, sve do danas, Svetom Iliji. Blagdan se slavi 2. kolovoza po novom kalendaru kao tradicionalni Kirbaj, crkveni god.
Budimačko – poganovačka parohija pripadala je do 1918. Arhidijecezi sremskoj, potom, kratko, do početka tridesetih godina Požeškoj eparhiji, a od tada do danas Osječkopoljskoj i baranjskoj eparhiji. Matične knjige i parohijska kronika uništene su u požaru budimačke crkve u Drugom svjetskom ratu.
Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka sagrađena je krajem devedesetih godina 20. stoljeća, po projektu našičkog arhitekta.
Katolici Poganovaca do devedesetih su godina bili dio brođanačke župe u sastavu Pečuške (do 1918.), odnosno đakovačke biskupije (od 1918. do danas). Nakon utemeljenje rimokatoličke župe Presvetog Trojstva u Budimcima, Poganovci postaju njezina filijala i pripadaju čepinskom dekanatu Đakovačko-osječke nadbiskupije.[10]
Šport
- NK Poganovci (3.ŽNL, NS Našice, 2018./19.).
Ostalo
- Lovačko društvo "Srna" Poganovci
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ Dragan Damjanovic. Architecture of the Valpovo Estate in the 19th Century (Arhitektura Valpovačkog vlastelinstva u 19. stoljeću), in: Valpovački vlastelini Prandau-Normann (Valpovo Landowners Prandau-Normann), Osijek, Valpovo, 2018., 177-195. (full text in Croatian and English) ID: dragan_damjanovic-architecture_of_the_valpovo_estate_in_the_19th_century_arhitektura_valpovackog_vlastelinstva_u_19_stoljecu_in_valpovacki_vlastelini_prandau_normann_valpovo_landowners_prandau_normann_osijek_valpovo_2018_177_195_full_text_in_croatian_and_english.
- ↑ O valpovačkom vlastelinstvu u: Igor Karaman, Valpovačko vlastelinstvo. Ekonomsko historijska analiza, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knjiga 13, Zagreb, 1962.
- ↑ O dvije struje useljavanja u Poganovce: Stjepan Pavičić, Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Knjiga 47, Zagreb, 1953., str. 140; Mirko Marković, Slavonija. Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Golden marketing, Zagreb, 2002., str. 493
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ [3]
- ↑ Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 6/2003; [4]
- ↑ Dragan Damjanovic. Pravoslavna crkva svetog Ilije u Poganovcima (The Orthodox Church of Saint Elias in Poganovci), Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, LVII (2014); 91-101 ID: dragan_damjanovic-pravoslavna_crkva_svetog_ilije_u_poganovcima_the_orthodox_church_of_saint_elias_in_poganovci.
- ↑ Banović, Anica. Popis župa | ID: banovic-popis_zupa.
Vanjske poveznice
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Poganovci |
| |||||||