Pijavičino
| Pijavičino | |
|---|---|
  Pijavičino Pijavičino na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Orebić |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 325 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°56′35″N 17°21′43″E / 42.943°N 17.362°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 143 |
| - Broj domaćinstava | 60 |
| Pošta | 20243 Kuna |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Pijavičino Pijavičino na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
 Potomje (izbliza) i Pijavičino u daljini
| |
Pijavičino je naseljeno mjesto općine Orebić na poluotoku Pelješac, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Zemljopisni položaj
Naselje se nalazi na rubnom dijelu Župe Pelješke, uz glavnu pelješku prometnicu, u plodnoj kotlini podno okolnih brda, između Potomja na jugozapadu i Janjine na istoku.
Povijest
Na istaknutom dijelu naselja u prošlosti se nalazio vlastelinski ljetnikovac od kojega je ostala samo crkvica Svete Katarine.
U naselju se također nalazi i Zlatarićeva kula, boravište u kojem su živjeli plemići i obrambena utvrda koju je 1625. godine podignuo plemić Cvijeto Zlatarić. Na utvrdi je i danas vidljiv natpis: "Podiže sebi i potomcima iz ljubavi prema zelenim gajevima".
U drugoj polovini rujna 1941. u Gornjem i Donjem Pijavičinu talijanski fašistički vojnici spalili su sve kuće osim jedne, pobili 32 osobe i silovali jednu ženu. Preostalo stanovništvo pobjeglo je u Trstenik. U studenome 1943. godine selo će poharati njemački nacistički vojnici, tako što će spaliti dvije školske zgrade i Hrvatski zadružni dom.[1]
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Pijavičinom su u 60 domaćinstava obitavala 143 stanovnika[2].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Poznate osobe
- Petar Digović, hrv. pravnik i pisac, autor knjige o hrv. pravu na Dalmaciju
Gospodarstvo
Plodna kotlina u Pijavičinom, obronci u području Dingača koji su dijelom u vlasništvu mještana Pijavičinog te odgovarajuća klima pogodni su uvjeti za uzgoj vinove loze, plemenite sorte Plavac mali, pa se mještani bave vinogradarstvom i proizvodnjom čuvenih vrhunskih peljeških vina Dingač, Postup i Plavac sa zaštićenim geografskim podrijetlom.
Osim vinogradarstva mještani se također bave poljodjelstvom, a u manjoj mjeri i turizmom.
Izvori
- ↑ Franko Mirošević-Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Udruga antifašista Dubrovnik, Dubrovnik 2016., str. 166., 258.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
| |||||||
.gif){kind=link}