Philip Noel-Baker – Hrvatska internetska enciklopedija

Osvojene medalje Preusmjeri Predložak:Medalje šport
Olimpijske igre
srebro	Antwerpen 1920.	1500 m

Philip Noel-Baker (London, 1. studenog 1889. - London, 8. listopada 1982.), istaknuti britanski političar, diplomat, humanist i sportaš.

Jedini je čovjek do sada koji je osvojio i olimpijsku medalju i Nobelovu nagradu.

Na Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920. godine Philip Noel-Baker s rezultatom 4:02,3 osvaja srebrnu olimpijsku medalju na 1500 m. Tada se zvao Philip Baker, jer je prezime supruge Irene Noel, s kojom se vjenčao 1915. godine, službeno dodao svome 1943. godine. Osim ovog svog najvećeg sportskog uspjeha sudjelovao je, prije toga, i na prethodnim Olimpijskim igrama, onima u Stockholmu, 1912. godine (gdje je bio finalist na 1500 m), te nakon toga i na onima u Parizu, 1924, godine, gdje je kao član britanskog olimpijskog tima u atletici igrao važnu ulogu u uspjehu svoje ekipe na tim Igrama, o čemu je i snimljen slavni film "Vatrene kočije", dobitnik Oscara 1981. godine, ali u kome Philip Noel-Baker nije direktno prikazan.

Vrlo mlad postao je sveučilišni profesor. Kao član Laburističke stranke djelovao je u britanskom parlamentu punih 35 godina.

1959. godine Philip Noel-Baker, kao uvjereni zagovornik mirnog rješavanja sporova među narodima, te kao zagriženi protivnik atomskog naoružanja dobiva Nobelovu nagradu za mir.

Da je njegovo ime postalo (i ostalo) simbolom internacionalnog humanizma i pacifizma, jedan od dokaza je i taj što je u ratom izmučenoj i napaćenoj multietničkoj Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, novoosnovano međunarodno sveučilište (da bi se izbjegao nacionalni konflikt u pogledu imenovanja istog, te da bi se i imenom iskazala internacionalnost i humanistička stremljenja mladog sveučilišta) dobilo ime "Philip Noel-Baker", a prvim počasnim rektorom imenovan je Hrvat, znameniti atomski fizičar i istaknuti humanista, prof. dr. Ivan Supek.

v • r • u Dobitnici Nobelove nagrade za mir

1900.-ih	Henry Dunant i Frédéric Passy (1901.) · Élie Ducommun i Charles Albert Gobat (1902.) · William Randal Cremer (1903.) · Institut za međunarodno pravo (1904.) · Bertha von Suttner (1905.) · Theodore Roosevelt (1906.) · Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault (1907.) · Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer (1908.) · Auguste Marie Francois Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant (1909.)

1910.-ih	Stalni međunarodni mirovni ured (1910.) · Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried (1911.) · Elihu Root (1912.) · Henri La Fontaine (1913.) · Crveni križ (1917.) · Thomas Woodrow Wilson (1919.)

1920.-ih	Léon Bourgeois (1920.) · Hjalmar Branting i Christian Lous Lange (1921.) · Fridtjof Nansen (1922.) · Austen Chamberlain i Charles G. Dawes (1925.) · Aristide Briand i Gustav Stresemann (1926.) · Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde (1927.) · Frank B. Kellogg (1929.)

1930.-ih	Nathan Söderblom (1930.) · Jane Addams i Nicholas Murray Butler (1931.) · Norman Angell (1933.) · Arthur Henderson (1934.) · Carl von Ossietzky (1935.) · Carlos Saavedra Lamas (1936.) · Robert Cecil (1937.) · NIOR (1938.)

1940.-ih	Crveni križ (1944.) · Cordell Hull (1945.) · Emily Greene Balch i John Mott (1946.) · Kvekeri i AFSC (1947.) · John Boyd Orr (1949.)

1950.-ih	Ralph Bunche (1950.) · Léon Jouhaux (1951.) · Albert Schweitzer (1952.) · George Marshall (1953.) · UNHCR (1954.) · Lester B. Pearson (1957.) · Georges Pire (1958.) · Philip Noel-Baker (1959.)

1960.-ih	Albert Lutuli (1960.) · Dag Hammarskjöld (1961.) · Linus Pauling (1962.) · Crveni križ (1963.) · Martin Luther King, Jr. (1964.) · UNICEF (1965.) · René Cassin (1968.) · ILO (1969.)

1970.-ih	Norman Borlaug (1970.) · Willy Brandt (1971.) · Henry Kissinger i Le Duc Tho (1973.) · Seán MacBride i Eisaku Sato (1974.) · Andrej Dmitrijevič Saharov (1975.) · Betty Williams i Mairead Corrigan (1976.) · Amnesty International (1977.) · Anvar el-Sadat i Menahem Begin (1978.) · Majka Tereza (1979.)

1980.-ih	Adolfo Pérez Esquivel (1980.) · UNHCR (1981.) · Alva Myrdal i Alfonso García Robles (1982.) · Lech Wałęsa (1983.) · Desmond Tutu (1984.) · IPPNW (1985.) · Elie Wiesel (1986.) · Óscar Arias (1987.) · Mirovne snage UN-a (1988.) · Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama (1989.)

1990.-ih	Mihail Sergejevič Gorbačov (1990.) · Aung San Suu Kyi (1991.) · Rigoberta Menchú (1992.) · Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk (1993.) · Jaser Arafat i Šimon Peres i Jichak Rabin (1994.) · Udruga Pugwash i Józef Rotblat (1995.) · Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta (1996.) · ICBL i Jody Williams (1997.) · John Hume i David Trimble (1998.) · MSF (1999.)

2000.-ih	Kim Dae Jung (2000.) · UN i Kofi Annan (2001.) · Jimmy Carter (2002.) · Širin Ebadi (2003.) · Wangari Maathai (2004.) · IAEA i Mohamed ElBaradei (2005.) · Muhammad Yunus i Grameen banka (2006.) · Al Gore i IPCC (2007.) · Martti Ahtisaari (2008.) · Barack Obama (2009.)

2010.-ih	Liu Xiaobo (2010.) · Ellen Johnson-Sirleaf i Leymah Gbowee i Tawakkul Karman (2011.) · Europska unija (2012.) · Organizacija za zabranu kemijskog oružja (2013.) · Malala Yousafzai i Kailash Satyarthi (2014.) · Tuniški nacionalni kvartet za dijalog (2015.) · Juan Manuel Santos (2016.) · Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oružja (2017.) · Denis Mukwege i Nadia Murad (2018.) Abiy Ahmed (2019.) Svjetski program za hranu (2020.)