Petar Nižetić (Petar Nisiteo, Niziteo) (Stari Grad, 27. studenoga 1774. – Stari Grad, oko 1866.), hrvatski arheolog, kulturni djelatnik, povjesničar, pisac, preteča hrvatskoga narodnog preporoda, skupljač epigrafske i numizmatičke zbirke, donator Dominikanskog muzeja u Starom Gradu, visoki lokalni dužnosnik[1][2], entomolog, botaničar te poljodjelski stručnjak za potrebe vođenja svog imanja. Prvi je prirodoslovac na području Dalmacije.[3]
Životopis
Rodio se je u Starom Gradu na Hvaru.[1][2] Neki izvori navode da se je rodio na Braču. Potomak je hrvatskog pjesnika Petra Hektorovića. Živio je u Hektorovićevom Tvrdalju, koji je naslijedio. Upisao je studij prava u Padovi, poput brojnih dalmatinskih intelektualaca kojima je Padova bila odredištem studija. U Gorici je za vrijeme francuske vlasti, za postojanja Ilirskih provincija, bio ravnateljem liceja. [3] Zatim je 14 godina obnašao dužnost gradonačelnika Starog Grada. Područje znanstvena zanimanja bila mu je antička arheologija. Skupljao je ilirske i grčke novce te prepisivao natpise iz Salone. Znanstvene i stručne članke iz arheologije objavio je u zadarskim listovima Dalmazia i Gazzetta di Zara te u rimskome Bullettino dell’Istituto di Corrispondenza Archeologica. Spada u prve Hrvate koji su bili članovi Arheološkoga instituta u Rimu, bečkoga Središnjega povjerenstva za čuvanje starina i bio je član Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine. [1][2] Nižetić i Ivan Antun Botteri (Gian Antonio Botteri) (1822. – 1896.). ponajviše su pridonijeli prikupljanju brojne muzejske građe Muzeja dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu.[2]
Uživao je veliki ugled u znanstvenim krugovima, osobito u Italiji, pa je izabran u Torinsku akademiju kao počasni član. Imao je bogatu knjižnicu znanstvenih radova, posebice iz entomologije. Prikupio je entomološku zbirku od preko tisuću primjeraka. Dopisivao se s brojnim entomolozima. Posebno je puno se dopisivao s arheologom, povjesničarom, kuratorom, piscem, direktorom arheoloških muzeja, visokoškolskim učiteljem u Splitu i prvim istraživačem Salone Francescom Carrarom (Split, 1812. — Mletci, 1854.) kad je Carrara pisao svoje najveće djelo La Dalmazia descrita. O Nižetićevom se znanstvenom radu danas zna tek iz sekundarnih izvora.[3] Danas se u Starom Gradu jedna ulica zove po njemu, ulica Petra Nisitea.
Sestra Marijanka bila je udana za liječnika i posjednika Petra Ostojića.[4][5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Nižetić, Petar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43946>.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Alen Miletić: Muzej dominikanskog samostana Sv. Petra Mučenika u Starom Gradu Vjesnik Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM XLVII (2011.) 106, Zagreb, 2011. str. 64.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Paula Durbešić: CROATIAN ENTOMOFAUNA – Looking Back from the Present and Future Plans. Pozivni plenarni članak. Proceedings of the XXII Symposium Internationale Entomofaunisticum Europae Centralis. Entomol. Croat. 2011, Vol. 15. br. 1-4, str. 32.-33.
- ↑ STARI GRAD – Bivša zgrada gospodarske »Vjetrenjača-mlin« Topohvar. 16. svibnja 2013. Pristupljeno 20. travnja 2020.
- ↑ DOL – Zgrada »Ostojića mlin« Topohvar. 14. svibnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2020.
Daljnja literatura
- Milovan Buchberger: Petar Nisiteo : posljednji polihistor Dalmacije Stari Grad : [Muzej Staroga Grada], 2017. ISBN 9789535678694
Vanjske poveznice
- Mladen Nikolanci: Petar Niseteo-Nižetić kao humanist Prilozi povijesti otoka Hvara, br. 1, 1978.