Park prirode Zagorske gore
| Park prirode Zagorske gore | |
|---|---|
| Lokacija | Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija |
| Država | Hrvatska |
| Površina | 30.087,38 ha |
| Utemeljen | 6. ožujka 2026. |
Park prirode Zagorske gore zaštićeno je područje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje obuhvaća gorske masive Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske gore i Ravne gore te Bednjanski kraj. Smješteno na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, prostire se na ukupno 30.087,38 hektara. Proglašen je trinaestim parkom prirode u Republici Hrvatskoj.[1]
Proglašenje
Hrvatski sabor jednoglasno je 6. ožujka 2026. izglasovao Zakon o proglašenju Parka prirode Zagorske gore, nakon čega je područje dobilo službenu zaštitu. Svi saborski zastupnici podržali su zakon bez suzdržanih glasova. Time je okončan proces koji je pokrenut još 2009. godine i trajao punih 17 godina.
Sporazumom s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom, tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode još je 2009. dao zamah prvoj inicijativi za zaštitu Bednjanskog kraja i Zagorskih gora. Četiri godine potom, 2013., dovršena je stručna podloga u kojoj je područje predloženo za kategoriju regionalnog parka.
Do novog zamaha došlo je 2021., kada su četiri gorska masiva – Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska i Ravna gora – postala ishodištem svježe inicijative. Pokrenulo ju je sedam saborskih zastupnika uz podršku župana i dvojice gradonačelnika, ovoga puta s ciljem proglašenja parka prirode. Reviziju dotadašnje stručne podloge zatražile su obje županije već iduće, 2022. godine, što je potaknulo Zavod za zaštitu okoliša i prirode na niz konzultacija s lokalnim i županijskim tijelima. Prikupljeni podaci poslužili su kao temelj za izradu nove, konačne stručne podloge s precizno utvrđenim prijedlogom granice, dovršene 2024. godine.[2]
Geografski položaj i obilježja
Zahvaljujući razvedenom reljefu, specifičnom geografskom smještaju te klimatskim i hidrografskim osobitostima, područje obiluje raznolikim prirodnim staništima. Ona obuhvaćaju šumska staništa, mozaike travnjačkih površina, vodena staništa rijeke Bednje, močvarna i špiljska staništa.[3] Na području parka evidentirano je osam zona ekološke mreže s 33 ciljna stanišna tipa i vrste, tri zaštićena područja, dva spomenika prirode te park šuma.
Prostor se ističe i vrijednim geološkim, geomorfološkim i paleontološkim lokalitetima te bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim višestoljetnom tradicijom ljudskog korištenja krajolika.
U Varaždinskoj županiji park obuhvaća područja gradova Ivanec, Novi Marof i Lepoglava te općina Bednja, Klenovnik i Donja Voća[4].
Granica i površina
Prvotni prijedlog zakona predviđao je površinu od 30.187,38 hektara. Prihvaćenim amandmanom zastupnika i gradonačelnika Krapine Zorana Gregurovića (HDZ) zaštićeno je područje smanjeno za 99,62 hektara. Izuzeće se odnosi na Cerje Jesenjsko u Općini Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prostornim planom predviđene ili već postoje tri industrijske zone u blizini planirane brze ceste Krapina–Varaždin i postojeće državne ceste. Vlada je amandman prihvatila, pa konačna površina parka iznosi 30.087,38 hektara.[5]
Upravljanje i financiranje
Zakonom je predviđeno osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Zagorske gore, koju će uredbom osnovati Vlada Republike Hrvatske. Ustanova će biti zadužena za izradu plana upravljanja i prostornog plana područja posebnih obilježja.
Izvori
- ↑ Konačni prijeđlog zakonao proglašenju Parka prirode „Zagorcke gore” sabor.hr Preuzeto 7. ožujka 2026.
- ↑ Sabor proglasio Zagorske gore Parkom prirode nizagorjemalo.hr Preuzeto 7. ožujka 2026.
- ↑ Hrvatski sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Zagorske gore zagorje-international.hr Preuzeto 7. ožujka 2026.
- ↑ Park prirode Zagorske gore priroda-vz.hr Preuzeto 7. ožujka 2026.
- ↑ Hrvatska je upravo dobila novi park prirode jutarnji.hr Preuzeto 7. ožujka 2026.
