| Park prirode Dinara | |
|---|---|
 Vrh Dinara koji se nalazi u sastavu Parka prirode Dinara
| |
| Koordinate: 43°52′39″N 16°34′24″E / 43.8775°N 16.57333°E | |
| Lokacija | Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-kninska županija |
| Država | Hrvatska |
| Površina | 63.052 hektara (630,52 km2) |
| Utemeljen | 20. veljače 2021.[1] |
Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske. Površina iznosi 63.052 hektara (630,52 km2) Splitsko-dalmatinske županije i Šibensko-kninske županije, od čega se gotovo dvije trećine nalazi u Splitsko-dalmatinskoj, a jedna trećina u Šibensko-kninskoj županiji. Park prirode Dinara drugi je najveći hrvatski park prirode (najveći je Park prirode Velebit).[2]
Područje
U sastavu Parka priroda Dinare su masiv Dinare (vrhovi: Dinara (Sinjal), Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine, izvor rijeke Krke, rječica Krčić, te krška polja uz Cetinu: – Hrvatačko, Paško i Vrličko polje.[2]
Povijest
Dana 22. svibnja 2020. u Kninu je održano javno izlaganje u sklopu javnoga uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode „Dinara“ . Na izlaganju prisustovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik Knina Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost.[2][3]
Dana 5. veljače 2021. donošenjem Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara, Hrvatski sabor utemeljio je najnovije zaštićeno područje.[4] Petnaest dana kasnije Dinara je službeno postala park prirode.[1]
Bioraznolikost
Dinarski je krš međunarodno prepoznat fenomen koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskome lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljima od osam kilometara te s izrazito razvijenima krškima poljima koja sadržavaju sve krške pojave.
Područje Dinare izrazito je bogato endemičnima i ugroženima vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, a od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi).[2] Na Dinari se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske – Dinara, još poznat pod nazivom Sinjal (1831 metara). Na području Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da je 87 % područja Parka prirode „Dinara“ ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000.[3] Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažnije su stanište endemskog planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops) Hrvatskoj.[5]
Galerija
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 T.V./HRT, Dinara od sutra i službeno postaje Park prirode, HRT, objavljeno 19. veljače 2021., pristupljeno 19. veljače 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Dinara postaje 12. park prirode u Hrvatskoj, Hrvatska radiotelevizija, objavljeno 22. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.
- ↑ 3,0 3,1 Ministar Ćorić: Dinara će postati 12. park prirode u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, objavljeno 22. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.
- ↑ Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Proglašen Park prirode Dinara, objavljeno i pristupljeno 5. veljače 2021.
- ↑ M.T. Dinara postala 12. park prirode u Hrvatskoj, objavljeno i pristupljeno 6. veljače 2021.
