Pag (sudbeni kotar)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Sudbeni kotar Pag bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije. Zajedno sa sudbenim kotarima Biograd, Rab i Zadar činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički kotar Zadar u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Prostirao se je 1900. godine na 294,71 km.2[1] Sjedište sudbenog kotara bilo je u Pagu, a službeno je iskazivan i na talijanskom jeziku pod imenom Pago[2].

Stanovništvo

Godine 1900. u sudbenom je kotaru Pagu živjelo 7.039 stanovnika[3] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)[2].

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 7.039 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 7.023 ili 99,77%, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 16 osoba ili 0,22%. Vojničkoga stanovništva nije bilo.

Sudbeni kotar Pag
S.K. stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") bilješka
Sudbeni kotar Pag 7.039 7.039 - - - 6.911 112 - 16 Sada je podijeljen između upravnih jedinica: grada Novalje (Ličko-senjska županija), te grada Paga i općina Kolan i Povljana (Zadarska županija).
% 100% 100% - - - 98,18% 1,59% - 0,22%

Naselja

Sudbeni kotar Pag koji je istodobno bio i općina sastojao se iz 8 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je dat broj stanovnika s popisa od 31. prosinca 1900. godine):

Sudbeni kotar Pag - naselja i stanovništvo
naseljeno mjesto stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") pripadajući dijelovi naselja bilješka
Barbat (Barbato) 438 438 - - - 438 - - - Barbat Donji ili Metajna (Barbato Inferiore) (151), Barbat Srednji ili Grba (Barbato Medio) (147), Barbat Gornji ili Zaglava (Barbato Superiore) (140) Sada se iskazuje pod imenom Zubovići. Sadrži podatke i za naselja Kustići, Metajna i Vidalići.
Dinjiška 237 237 - - - 237 - - - Dinjiška (128), Gorica (65), Stara Vas (3), Vrčići (19), Ždrijac (22) Sadrži podatke i za naselja Gorica, Miškovići, Stara Vas i Vrčići.
Kolane ili Kolan 301 301 - - - 291 6 - 4 Kolane ili Kolan (255), Mandrija Velika ili Veli Kanal (8), Šimuni (Porto Simoni) (12), Slatina (20), Sveti Duh (S. Spirito) (6) Sada se iskazuje pod imenom Kolan. Sadrži podatke i za naselja Mandre i Šimuni.
Lun ili Puntalun (Punta Loni) 352 352 - - - 352 - - - Jemini-Imajl (70), Kalac (15), Lun ili Puntalun (Punta Loni) (263), Stanišće (4), Vidonjica (Tavernella) (0) Sada se iskazuje pod imenom Lun.
Novalja (Novaglia) 1.361 1.361 - - - 1.353 7 - 1 Močišnjak (0), Novalja (Novaglia) (1.004), Novalja Stara (Novaglia Vecchia) (350), Skarda (0), Spital (Ospitale) (0), Sveti Ante (S. Antonio) (7), Zaska ili Čaška (0) Sadrži podatke i za naselja Caska, Gajac, Kolanjski Gajac, Potočnica i Stara Novalja.
Pag (Pago) 3.966 3.966 - - - 3.856 99 - 11 Prosika (Magazzeni) (0), Maun (Maoni) (0), Pag (Pago) (3.960), Starigrad (Terravecchia) (0), Košlin (Val Cassione) (6) Sadrži podatke i za naselja Bošana i Košljun.
Povljana 189 189 - - - 189 - - - Povljana (176), Smokvica (13) Sadrži podatke i za naselje Smokvica.
Vlašić 195 195 - - - 195 - - - Vlašić (195) Sada se iskazuje pod imenom Vlašići.

Literatura

  • Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  • Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  • Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Izvori

  1. Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
  2. 2,0 2,1 Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  3. Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733