Pašteta (njem. Pastete, od kasnolatinskog pasta: tijesto) prehrambeni proizvod u obliku paste ili namaza koji se dobiva finim usitnjavanjem i miješanjem različitih namirnica. Priprema se od mesne, riblje ili druge baze (kuhana svinjska, teleća i guščja jetra, druge vrste mesa, inćun, srdela, haringa, tuna, gljive, povrće), kojoj se dodaju začini, masnoća, te emulgatori i stabilizatori.[1] Smjesa se miješa i usitnjava ručno, ili melje uz pomoć kućanskih aparata. U neke varijante se dodaju kuhana jaja, konjak i dr.
Može se poslužiti topla ili hladna, kao namaz ili narezana na kriške. Smatra se da najkvalitetnij okus razvije nakon što nekoliko dana odstoji u hladnjaku. Često se konzumira sa svježim kruhom ili prepečencem, kao sastojak sendviča, hladnih predjela i kanapea. Industrijski proizvedena pašteta dolazi na tržište u limenkama, tubama, staklenkama ili crijevu.[1]
U francuskoj i belgijskoj kuhinji pâté en terrine je jelo od usitnjene mješavine mesa ili ribe i začina, kuhano i posluženo u posudama od glazirane terakote ili u kalupima, te prošarano mašću. Poslužuje se hladno. Pâté en croûte se pak priprema od mesnog ili ribljeg punjenja koje se peče u tijestu i servira narezano, toplo ili hladno. Vrlo je slično engleskoj piti[2]. Za razliku od pâté en terrine, pâté en croûte često nije nalik na jelo koje se na prostoru bivše Jugoslavije i nekim drugim zemljama naziva "pašteta".
Pâté de foie gras, pašteta od guščje jetre, je cijenjeni specijalitet u svjetskim razmjerima, iako su u novije vrijeme sve češći prijepori oko etičnosti nasilnog tovljenja gusaka od čijih se jetra proizvodi, pa je na nekim mjestima pašteta od guščje jetre bila zabranjena.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Pašteta (pristupljeno 4. veljače 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 Pâté, Encyclopædia Britannica, 6. veljače 2015. (pristupljeno 4. veljače 2018.)