Oste Erceg

PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Oste Erceg, (Rakani kod Bosanskog Novog, 23. ožujka 1947.), bosanskohercegovački slikar srpskog podrijetla.

Životopis

U Gornjim Rakanima je završio osnovnu školu, a gimnaziju 1966. godine u Bosanskom Novom. Slikarstvom počinje da se bavi 1967. godine. Diplomirao je na Višoj tekstilno - hemijskoj školi u Zagrebu 1972. godine. Od 1973. godine radi kao inženjer bojenja u Tvornici tekstila "Triko" u Bosanskoj Gradišci, a od 1979. godine u Tvornici trikotaže i konfekcije "Sana" u Bosanskom Novom. Od 1986. do 1990. godine pohađa i slikarski kurs kod profesora Akademije umjetnosti u Beogradu Boška Karanovića. 1998. godine zajedno sa Mirkom Zgonjaninom, Dankom Damjanović, Mirjanom Drljačom i Slobodanom Mikićem pokreće i obnavlja Likovnu koloniju "Rakani" koja je imala prekid od 10 godina do tad.

Drugi o Ercegu

O Ercegovom slikarskom stilu i njegovim slikama najbolje opise dali su historičar umjetnosti Danka Damjanović i akademik Enver Mandžić. U svom djelu Slikano perom Danka Damjanović piše:

„...Bez svog slikarskog bratstva, izolovan osаmljen, oslonjen na ono što pamti od predaka, Oste Erceg 1967. godine počinje da se bavi slikarstvom. Taj uznemireni slikar svoje razloge nalazi u svijetu oko sebe i, prije toga, u svom bogatom mentalnom pejzažu, prožetom bolećivom osjećajnošću, političkim, moralnim i religioznim problemima. Iz slike Oste Ercega ključa eksplozivna emocija, a slikanje za umjetnika predstavlja akt čišćenja i samorealizacije. Njegovo djelo transformiše se u opšti simbol, znak upisan ili prenesen na krst duboke unutrašnje ali i tjeskobe u svijetu uopšte. U načinu, slika Oste Ercega objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i to one njegove rane faze i fovističku čistu boju. Takav pečat nose već rane slike ovog umjetnika...^[1]: ”

U Biltenu Bosanskog kulturnog centra Akademik Enver Mandžić o Ercegu govori:

„...Ciklus likovnog stvaralaštva Oste Ercega traje već četrdeset godina. Boja i platno su mu životno opredjeljenje po pozivu tekstilca, inžinjera bojanja u tvornici tekstila. Viša tekstilna hemijska škola omogućila mu je da nakon završene Gimnazije osjeti ukus i miris boja, da ih dira, mješa, mazi i pazi, te da sa njima druguje u svom profesionalnom bivanju. Tehnologija pripreme boja, nanošenje na platna, život sa bojama, odveli su ga u okrilje škole koja ga je učila kako da iz sebe istisne zapretene osjećake doživljaja prirode, ljudi i stvari. Uporan učenik kod velikog profesora Karanovića počinje da stvara svijet slika. Ogleda se u portretu, onom klasičnom obliku likovnog stvaralaštva koje zahtjeva napor pronicanja u dušu modela koga slika. I upravo tu Oste stvara svoja najizraženija likovna djela u gustom utrljanom namazu boja. Na islikanu plohu unosi liniju, slobodno povučenu, koja ucrtava granica lika sa mjerom majstora koji zna svoj zanat. U svakom liku možemo otkriti one duboke emotivne crte čovjeka ovjekovječenog u duhu slikara i modela. Slike pejzaža, sela, drveća i kuća, plamte ekspresivnom izražajnošću. Čista boja plamti nesputano kao da je sve u sjaju rastočene svijetlosti koja udahnjuje život. Pred tom silinom svijetla ljudi su se povukli. To je raj u koga treba ući, na koga se treba naviknuti i u kome treba uživati. Oste našem radoznalom tragalačkom pogledu nudi nestvarnost silinom neodoljivog. U svojoj likovnoj radoznalosti Oste erceg se doticao i drugih tema kao što su ptice, rat i ljudi. Ništa mu nije strano u želji da se izrazi na aktualne teme, od trenutnog osjećanja do spoznaje opravdanosti iznesenog...^[2]: : ”

U katalogu izložbe "Susret" historičar umjetnosti i profesor dr sci Siniša Vidaković piše:

„...Umjetnička galerija u Bosanskom Novom prezentuje izložbu "Susret" autora Oste Ercega. 27 radova u različitom tematskom i tehničkom sižeu predstavljaju jedan vrstan senzibilitet i umjetnički nerv. Igra sa bojom, nježna lirika kao i dominantna simbolika uz ovovremenu refleksiju, poseban apstraktan doživljaj prirode i njenih mijena. Transformaija tema starih majstora i nova predstava vizantijske tematike, pokušaji su da se na jedan nov način predstavi već viđeno. Susreću se i suprostavljaju figurativno slikarstvo sa pejzažom i mrtvom prirodom, apstrakcija sa sakralnim motivima i novom vizijom sveca te vječnom temom smrti...^[3]: ”

Izložbe

Samostalne izložbe:

1994. Galerija Zavičajnog muzeja, Bosanski Novi
1994. Muzej "Kralja Petra Mrkonjića", Mrkonjić Grad
2000. Galerija Zavičajnog muzeja, Bosanski Novi
2006. Bosanski kulturni centar, Tuzla
2009. Galerija Prijedor, Prijedor
2011. Galerija Prijedor, Prijedor
2012. Sala Skupštine, Bosanska Kostajnica
2015. Gradska galerija, Bihać
2016. Kulturni centar, Gradiška
2016. Galerija Zavičajnog muzeja, Bosanski Novi
2018. Izložba Oste Ercega i Sanje Kuleš Bosanska Kostajnica

Kolektivne izložbe:

1985. Galerija Zavičajnog muzeja, Novljanski likovni salon Bosanski Novi
1986. Galerija Zavičajnog muzeja, Novljanski likovni salon Bosanski Novi
1987. Galerija Zavičajnog muzeja, Novljanski likovni salon Bosanski Novi
1988. Galerija Zavičajnog muzeja, Novljanski likovni salon Bosanski Novi
1989. Galerija Zavičajnog muzeja, Novljanski likovni salon Bosanski Novi
2005. 3. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla, Sarajevo, Mostar, Bihać, Njemačka
2007. 4. Bijenale umjetnosti minijature BiH, Tuzla, Brčko, Sarajevo, Bihać
2009. 5. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla, Brčko, Sarajevo, Bihać
2011. 6. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla, Brčko, Sarajevo, Bihać
2013. 7. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla
2014. 12. međunarodno bijenale umjetnosti minijature Gornji Milanovac
2014. 5. međunarodna izložba "Umjetnost u minijaturi" Majdanpek, Beograd, Petrovac na Mlavi
2015. 2. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Popovača, Knin, Petrinja
2015. 6. međunarodna izložba "Umjetnost u minijaturi" Majdanpek, Beograd, Petrovac na Mlavi
2015. 14. Internacionalna likovna kolonija za djecu centra "Duga" Bihać
2015. 8. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla
2015. 14. Internacionalna likovna kolonija za djecu centra "Duga" Bihać
2016. 13. međunarodno bijenale umjetnosti minijature Gornji Milanovac
2016. 7. međunarodna izložba "Umjetnost u minijaturi" Majdanpek, Beograd, Petrovac na Mlavi
2017. 4. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Hrvatska
2017. 8. međunarodna izložba "Umjetnost u minijaturi" Majdanpek, Beograd, Petrovac na Mlavi
2017. 9. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla
2017. 4. Moslavačka likovna kolonija Hrvatska, Popovača
2017. 1. likovna kolonija "Piralo" Bosanska Kostajnica
2018. 5. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Hrvatska
2019. 10. međunarodna izložba "Umjetnost u minijaturi" MajdanArt Majdanpek, Srbija
2019. 1. Festival umjetnosti "ArtNovum" Novi Grad Republika Srpska Bosanski Novi
2019. 10. Bijenale umjetnosti minijature BiH Tuzla
2019. 6. međunarodna izložba "Moslavačka kolonija" Hrvatska

Nagrade

2018. 5. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Hrvatska - Jedna od 3 ravnopravne nagrade za najbolje umjetničke radove.

Novinski članci

12.03.2000. - Oslobođenje, str 13. Čudnovati svijet Oste Ercega
13.04.2000. - Glas srpski, str 14. Krst tjeskobe
03.07.2000. - Nezavisne, str 17. Kadija te tuži kadija ti sudi
07.04.2006. - Glas srpski, str 19. Portreti obojeni ljubavlju
15.06.2006. - Oslobođenje, str 24. Slike Oste Ercega
15.11.2009. - Nezavisne, str 15. Otvorena izložba slika Oste Ercega
16.11.2009. - Glas srpski, str 27. Lirsko ispričano likovnim jezikom
13.01.2012. - Blic, str 28. Neobični umjetnik Oste Erceg stvara prstima
12.02.1994. - Glas srpski, Izložba Oste Ercega

Knjige

Danka Damjanović, "Slikano perom", 2000., str. 153
Milan Balaban, "Minuta šutnje", 2010., Duša u Jagodicama prstiju, str. 44
Milan Balaban, "Vremeplov naših čuda", 2012., str. 74
Milan Balaban, "Čaršija koje više nema", 2010., Skrivena slikareva tajna Oste Ercega, str. 51
Izdavačka kuća Planjax, Biografski leksikon "Ko je ko u BiH"., Oste Erceg, str. 220
Enver Mandžić, "Ogledi: likovne kritike, prikazi, osvrti", 2020., Oste Erceg, str. 82
Svjetionik: [zbornik sabranih umjetničkih djela Grupe Kultura i supkultura Novljana 2019/2020]; urednici Nedim Arnautivić, Pašić Bodiroga Nada, Plavšić Zoran, Plavulj Haris, Sredić Kristina i Rakanović Emil; O Osti Ercegu, str. 99

Vanjske poveznice

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Oste Erceg.

Galerija

Supetar na Braču,1987., ulje na kartonu, privatno vlasništvo
Garonjin rog,2010., ulje na kartonu, vlasništvo privatne galerije "GM" Tuzla

Izvori

↑ Damjanović, Danka ; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000, Slikano perom, str. 153
↑ Mandžić, Enver ; Bosanski kulturni centar Tuzla, 2006, Bilten povodom postavke slike Oste Ercega
↑ Vidaković, Siniša ; Katalog izložbe "Susret", 7 - 17.2.1994.

[Damjanovi.C4.87-1] Damjanović, Danka ; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000, Slikano perom, str. 153

[Mand.C5.BEi.C4.87-2] Mandžić, Enver ; Bosanski kulturni centar Tuzla, 2006, Bilten povodom postavke slike Oste Ercega

[Vidakovi.C4.87-3] Vidaković, Siniša ; Katalog izložbe "Susret", 7 - 17.2.1994.

[1]

[2]

[3]