Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Organizam (biologija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Život
Raznolikost života na Zemlji
Raznolikost života na Zemlji
Raspon fosila Arhaik - danas
Sistematika
(nesvrstani) Život na zemlji
Domene
Eukarioti

Prokarioti

U biologiji, organizam je složeni sustav organela, organa ili sustava organa koji funkcioniraju skladno kako bi bili sposobni živjeti: rasti, reagirati na podražaje, razmnožavati se i razvijati.

Taksonomija organizme dijeli na jednostanične mikroorganizme poput bakterija, protoktista i arheja te višestanične organizme poput životinja, biljaka i gljiva.

S obzirom na građu stanica, organizam je ili prokariot ili eukariot. Prokarioti su organizmi jednostavne građe koja imaju staničnu stijenku i membranu, ali nemaju staničnu jezgru, to jest, nemaju oblikovanu jezgrinu ovojnicu, a ni organele, osim ribosoma. Eukariotski organizmi imaju staničnu jezgru i dodatne organele unutar membrane poput mitohondrija u životinja i biljaka te plastida u biljaka i alga. Gljive, biljke i životinje su eukarioti.

Mnogi višestanični organizmi tijekom rasta razvijaju tkiva i organe specijalizirane za pojednine funkcije važne za život cijeloga organizma: unos, preradu i pretvorbu hranjivih tvari, pokretanje, izlučivanje produkata metabolizma, upravljanje, osjete za primanje podražaja iz okoliša i slično.

Organizmi su složeni kemijski sustavi, organizirani na načine koji promiču preživljavanje i reprodukciju. Isti zakoni koji upravljaju neživom kemijom upravljaju i kemijskim procesima života. Cjelokupnost tih procesa određuje spremnost organizama za život u okolišu i opstanak njihovih gena zapisanih u molekuli DNK.


Nedovršeni članak Organizam (biologija) koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.