Operacija PBSUCCESS

Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada socijaldemokrata Jacoba Arbenza a na vlast je postavljen desničarski diktator Carlos Castillo Armas.

Kontekst

Ključan čimbenik u pokretanju državnog udara bilo je američko poduzeće United Fruit Company, koje je u Gvatemali upravljalo ogromnim plantažama banana. Ovo poduzeće, osim što je imalo monopol nad izvozom banana, imalo je u vlasništvu i gvatemalenski telefonski, telegrafski sustav i većinu željeznica, čime je zapravo funkcioniralo kao "država u državi". Izuzev toga, UFC je imala odlične veze unutar Bijele kuće preko tadašnjeg državnog tajnika Johna Fostera Dullesa i njegova brata Allena (tadašnjeg direktora CIA-e), gdje je lobirala kada bi njezini interesi došli u sukob s potezima gvatemalanske vlade. Jedan takav potez bio je Arbenzov Dekret 900, kojim je htio neobrađenu zemlju dati gvatemalanskim seljacima bez zemlje. Godišnja zarada UFC-a dvaput je premašivala državni proračun Gvatemale. Nakon što je Arbenz napravio nekoliko poteza koji su bili u interesu Gvatemale a na štetu UFC, kompanija je pokrenula kampanju difamiracije u američkim medijimaprikazujući Arbenza kao kripto-komunista.

Prevrat

U svrhu pokretanja udara CIA je materijalno i oružjem opskrbila bivšeg vojnog časnika Carlosa Castilla Armasa. Iako su Armasove snage brojale samo 150 ljudi, CIA je blokirala gvatemalanske radio signale a zatim pomoću vlastite radio stanice koja je širila lažne vijesti propaganidrala javnosti i predsjedniku Arbenzu da se odvija ogromna invazija. Angažirani su i američki piloti koji su bombardirali ključne točke u prijestolnici zemlje. Armas je pokrenuo invaziju 17. lipnja 1954. a već 27. lipnja, predsjednik Arbenz je uslijed spretno vođenog psihološkog rata podnio ostavku i pobjegao iz Gvatemale.

Epilog

Nakon pada Arbenza, održani su izbori u kojima je Armas kao jedini kandidat pobijedio, nakon čega je dokinuo Dekret 900 i vodio čvrstu anti-komunističku politiku. Arbenzovi pristaše završili su po zatvorima, te su osnovani su anti-komunistički odbori kojima su se mogli prijavljivati ljudi za koje su građani sumnjali da su komunisti. S druge strane, CIA je obrazac postupanja u Gvatemali kasnije pokušala primijeniti u slučaju Kube, u Zaljevu svinja, gdje je on neslavno završio. Iduća tri desetljeća Gvatemalom su upravljale različite vojne diktature, tijekom čega je zemlja prošla kroz tridesetogodišnji građanski rat i Genocid nad narodom Maya. U ožujku 1999., nakon što su otkriveni dokumeti koji povezuju SAD sa zločinačkim režimima u ovoj državi, američki predsjednik Bill Clinton je uputio ispriku vladi Gvatemale.