Oenin
Oenin Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Kemijska struktura oenina
| ||||||
IUPAC nomenklatura | (2S, 3R, 4S, 5S, 6R) -2- [5,7-dihidroksi -2-(4-hidroksi-3,5-dimetoksifenil) chromenylium-3-il] oksi-6- (hidroksimetil) oksan-3,4,5-triol | |||||
Ostala imena | Oenin Malvidin-3-glukozid | |||||
Identifikacijski brojevi | ||||||
Osnovna svojstva | ||||||
Molarna masa | 528,89 g·mol−1 | |||||
Izgled | Tamnosmeđi prah | |||||
Struktura | ||||||
Sigurnosne upute | ||||||
| ||||||
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||
Portal:Kemija |
Oenin je prirodno bojilo, C23H25012Cl, koje kristalizira u crvenim prizmama sa zelenim sjajem. Topljiv je u nižim alkoholima, u vodi (smeđecrvena do ljubičastocrvena boja) i u 2 %-tnoj kloridnoj kiselini. Nalazi se u ljusci tamnih vrsta grožđa, u plodu borovnice (lat. Vaccinium myrtillus) i u cvijetu ružičastog ili velikog sljeza (lat. Malva alcea). Upotrebljava se za bojenje nedovoljno obojenih crnih vina, bezalkoholnih pića i slatkiša. [1]
Prirodna bojila
Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.
Heterociklička prirodna bojila
Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.
Slike
|
Izvori
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.