Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Oenin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Lua error in Modul:Kemijski_identifikatori at line 3: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Oenin
Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
Kemijska struktura oenina
Kemijska struktura oenina
IUPAC nomenklatura (2S, 3R, 4S, 5S, 6R) -2- [5,7-dihidroksi
-2-(4-hidroksi-3,5-dimetoksifenil)
chromenylium-3-il] oksi-6- (hidroksimetil)
oksan-3,4,5-triol
Ostala imena Oenin
Malvidin-3-glukozid
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa 528,89 g·mol−1
Izgled Tamnosmeđi prah
Struktura
Sigurnosne upute
 
 
 
 
Znakovi opasnosti
Nepoznati znak opasnosti
nepoznat znak opasnosti
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Oenin je prirodno bojilo, C23H25012Cl, koje kristalizira u crvenim prizmama sa zelenim sjajem. Topljiv je u nižim alkoholima, u vodi (smeđecrvena do ljubičastocrvena boja) i u 2 %-tnoj kloridnoj kiselini. Nalazi se u ljusci tamnih vrsta grožđa, u plodu borovnice (lat. Vaccinium myrtillus) i u cvijetu ružičastog ili velikog sljeza (lat. Malva alcea). Upotrebljava se za bojenje nedovoljno obojenih crnih vina, bezalkoholnih pića i slatkiša. [1]

Prirodna bojila

Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Heterociklička prirodna bojila

Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.

Slike

Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta grožđa. Merlot (na slici). Plodovi borovnice (lat. Vaccinium myrtillus). Cvjetovi ružičastog ili velikog sljeza (lat. Malva alcea).

Izvori

  1. "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.