Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nižnjenovgorodska oblast

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir ruski federalni subjekt

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj federaciji.

Površina: 76.900 km²

Broj stanovnika: 3.524.028 (popis 2002.)

Upravno središte joj je grad Nižnji Novgorod. Sa stanovništvom od 1,3 milijuna, Nižnji Novgorod je najveći grad u regiji i 4. najveći grad u Rusiji, nakon Moskve, Petrograda i Novosibirska.

Kroz ovu oblast prolazi rijeka Volga.

Nakon Nižnjenovgorodske aglomeracije, najveći grad je Arzamas.

U gradu Sarovu je najveći i najsvetiji konvent u Rusiji. Makarjevski samostan nasuprot grada Lyskova je bio mjestom najvećeg sajma u Istočnoj Europi. Ostali povijesni gradovi su Gorodec i Balahna, smješteni na obali rijeke Volge, sjeverno od Nižnjeg Novgoroda.

Zemljopis

Nižnjenovgorodska oblast međi sa Kostromskom oblašću na sjeveru, Kirovskom oblašću na sjeveroistoku, republikama Marij El i Čuvašijom na istoku, republikom Mordovijom na jugu, Rjazanjskom oblasti na jugozapadu, Vladimirskom oblasti na zapadu i Ivanovskom oblasti na sjeverozapadu.

Prirodna bogatstva

NIžnjenovgorodska oblast nema mnogo prirodnih bogatstava, koja su, većinom, omeđena na gospodarski isplative za iskorištavanje, naslage pijeska (uključujući pijeske od titana-cirkonija), gline, gipsa, treseta, mineralne soli i drvnu građu.

Znamenitosti

Jedinstvena građevina - 128 metara visoki hiperboloidni Šuhovljev toranj, kojeg je u blizini Dzeržinska, na lijevoj obali rijeke Oke izgradio veliki ruski građevinar i znanstvenik Vladimir Grigorijevič Šuhov 1929. godine.

Upravna podjela

Promet

Razvijen je riječni promet po rijekama Volzi, Oci, Vetluzi i Suri.

Gospodarstvo

Nižnjenovgorodska oblast nema prirodnih bogatstava, stoga je njeno gospodarstvo usredotočeno na razvitak njenog industrijskog, odnosno preradbenog odjeljka, , prijevoza, koji tvore skoro 80 postotaka njena BRP-a (brutto regionalnog proizvoda).

Postoje 722 industrijska poduzeća u oblasti, a većina je u ovim pododjeljcima:

  • strojogradnja (automobilski i brodski motori s unutarnjim izgaranjem)
  • građevinarstvo
  • kovinoprerađivačka industrija
  • brodogradnja (riječni i morski brodovi)
  • kemijska industrija (plastične mase, umjetne tvari)
  • petrokemija
  • gorivna industrija i proizvodnja energije
  • crna i obojena metalurgija
  • proizvodnja građevinskih tvoriva
  • proizvodnja stakla
  • drvna (rezana građa i sl.) i papirna industrija
  • tekstilna industrija (odjevni predmeti)
  • prehrambena industija (proizvodnja i prerada)
  • proizvodnja lijekova
  • tiskarstvo i izdavaštvo

Ove ključne gospodarske grane dopunjavaju ostali gospodarski odjeljci kao što su poljodjelstvo, trgovina, usluge, telekomunikacije i prijevoz dobara i usluga.

Od poljodjelskih kultura, uzgaja se raž, proso, ječam, pšenicu, sladornu repu, lan, , luk, krumpir. Značaj ima i svinjogojstvo, peradarstvo i stočarstvo.

Prema početnim procjenama, 2002. godine, BRP Nižnjenovgorodske oblasti je iznosio 5,6 milijarda am. dolara, pri čemu su industrijska i prijevozna poduzeća sudjelovala sa 4,5 milijarda. Oblasna poduzeća su pokazivala 6,6 postotaka rasta u konačnom proizvodu, koji je viši nego gospodarski rast za cijelu Rusiju u istom razdoblju. Potanko razrađeno, visoki postotci rasta su zabilježeni u strojogradnji (+13,6%), gorivnoj industriji (+49%), crnoj metalurgiji (+8,9%), drvnoj i papirnoj industriji (+2,4%) te tiskarstvu i izdavaštvu (+6,2%). Inozemna ulaganja u oblast su iznosila 84,5 milijuna am. dolara, od čega je 95% uloženo u industrijska poduzeća. 2003., predviđanja oblasnih vlastiju su iznosila 3,8 postotaka porasta u industrijskom proizvodu.