Neumski koridor

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da NE uređuju ovaj članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi, suradnik koji uređuje ovaj članak, predložak će sam ukloniti!
Hvala na razumijevanju!
(Predložak će biti uklonjen ako kroz 24 sata od trenutka postavljanja nema izmjena na članku.)

Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.

Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127. Neumski koridor,[1] naziv za približno 8-10 km široko kopneno područje u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji spaja njen kontinentalni dio s Jadranskim morem. Istodobno on fizički razdvaja najjužniji, uski priobalni pojas Republike Hrvatske (područje Dubrovnika) od glavnine njenog korpusa, čineći ga eksklavom. Ime je dobio po Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom primorskom gradu, koji leži na istočnom kraju uskog, izduženog zaljeva Klek-Neum, dijela Malostonskog zaljeva.[2] Nastao je spletom povijesnih okolnosti nakon sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, kada je, prigodom mijenjanja granica država, Dubrovačka Republika tražila da graniči s Turskim Carstvom, a ne s Mletačkom Republikom. Kasnije, kada su se turske snage povukle, područje koridora postalo je dijelom Bosne i Hercegovine.

Zemljopis

Područje Neumskog koridora je bregovito i velikim dijelom prekriveno šumom ili makijom. Klima je sredozemna, s vrućim suhim ljetnim razdobljem i većinom padalina u ostalom dijelu godine. Pogodna je za poljoprivrednu proizvodnju agruma, smokava, badema, vinove loze, maslina[3] i nekih povrtlarskih kultura (npr. krumpir, zelje, luk), a osobito povoljna za turističku djelatnost. Osim grada Neuma, u zaleđu se nalazi još nekoliko manjih naselja (Babin Do, Brestica, Dobrovo, (Dubravica, Neum), Duži, (Gradac,Neum), Kiševo i dr.). Od većih gradova Neumu su najbliži Dubrovnik (oko 65 km) i Mostar (oko 76 km).[4]

Povijest

Naselje Neum postoji već od antičkog vremena, o čemu govore sačuvani zapisi iz 533. godine. Tamo se spominje Neuense - starorimski municipij, koji je igrao važnu ulogu na križanju putova koji su povezivali obalno područje s kontinentalnim zaleđem. Velikom seobom naroda u 7. stoljeću cijeli kraj su naselili Hrvati, koji i danas predstavljaju većinu stanovništva. Cijelo područje je u srednjem vijeku bilo rubno područje samostalnog Hrvatskog Kraljevstva i kasnije Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, odnosno Habsburške Monarhije, a stalno je bilo izloženo aspiracijama susjednih država (Mletačke Republike, Bosanskog Kraljevstva, Turskog Carstva, Dubrovačke Republike).[5]

Nastanak Neumskog koridora vezan uz političko-vojna događanja s kraja 17. stoljeća, kada je na prostranom području jugoistočne Europe bjesnio Veliki turski rat. Mirom u Srijemskih Karlovcima rat je završio 1699. godine, a jedna od posljedica je bilo veliko pomicanje granica Turskog Carstva. Mletačka Republika je u ratu znatno proširila svoj teritorij i sa svih strana došla na granice Dubrovačke Republike, kojoj to nije odgovaralo, pa je zatražila da se u provedbi Karlovačkog mira na njene granice vrate Osmanlije, što je i napravljeno.[6] Takvo stanje je potrajalo do ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine, kada je područje koridora bilo izloženo prodoru francuske vojske, a zatim i habsburške, te je povremeno dolazilo do sukoba s turskim trupama.

Austro-ugarskim zaposjedanjem Bosne i Hercegovine 1878. godine Neumski koridor je ostao njen sastavni dio, i to sve do uspostavljanja Kraljevine SHS. Tada je napravljena velika administrativna rekonstrukcija cijele države, kojom su srpski vlastodršci ukinuli povijesne i etničke granice, te formirali oblasti prema nekim svojim viđenjima i idejama. Neumski koridor potpao je pod umjetno stvorenu takozvanu Mostarsku oblast.[7] Od 1929. godine, kada je ponovno došlo do velike reorganizacije formiranjem banovina, područje koridora je pripalo Primorskoj banovini. Početkom 2. svjetskog rata to je područje ušlo u sastav Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postalo dio Narodne Republike Bosne i Hercegovine, te kasnije samostalne države Bosne i Hercegovine.

Usporeni međugranični promet i njegovo rješavanje

Zbog sve većeg turističkog prometa vozila kroz Neum, osobite poslije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji 2013. godine, dolazilo je do kontinuiranih zastoja na oba granična prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.[8] Tražilo se rješenje kako omogućiti brži prolaz vozila preko Neumskog koridora pa je bilo prijedloga da se napravi ograđena cesta koja bi omogućila prolaz vozila bez carinske kontrole i spajala dva dijela Hrvatske, ili da se, na primjer, probije tunel koji bi išao ispod Neuma.[9] Budući da se vlasti dviju država nisu uspjele dogovoriti kako riješiti problem, Republika Hrvatska je odlučila izgraditi visok most koji spaja dva dijela zemlje preko Malostonskog zaljeva i time zaobilazi Neumski koridor.

Galerija

centar

Cesta kroz brdski
reljef u zaleđu Neuma

centar

Cestovno križanje u
središtu Neuma

centar

Pogled iz Neuma prema
zaljevu Klek-Neum

centar

Zemljovid spornog dijela
hrvatsko-bosanskohercegovačke
granice kod Neuma

Vidi još

Izvori

  1. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  2. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  3. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  4. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  5. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  6. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  7. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  8. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.
  9. Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.