Nasljednost

Figure 2. Podatci Francisa Galtona iz 1889. godine, gdje se prikazuju odnosi između visine potomaka (928 promatranih pojedinaca) kao funkciju prosječne visine njihovih roditelja (205 promatranih parova roditelja).

Nasljednost ili heritabilnost je statistička veličina kojom znanost procjenjuje kojim dijelom će osobine organizma, tj. njegovog fenotip, biti sukladne naslijeđenim genima - tj. u kojem dijelu neće biti formirane uslijed utjecaja okoliša (okoliš, osobito kod ljudi, uključuje i odgoj) ili puke slučajnosti.

Nasljednost osobina se u najboljoj mjeri može promatrati kod organizama koji imaju istovjetnu genetiku - tako kod biljaka one razmožene reznicama s istog pretka, a kod životinja i ljudi kod jednojajčanih blizanaca.

Kod promatranja populacije blizanaca koji sudjeluju u pojedinom istraživanju (probanada), ustavnoljuju se povezanosti (konkordancije) pojedinih osobina, pri čemu se u odnosu na jednu širu populaciju utvrđuje vjerojatnost da su oba člana jednog para blizanaca iskazuju osobinu (eng. pairwise concordance), te vjerojatnost da barem jedan od blizanaca u svom fenotipu iskazuje određenu osobinu (eng. probandwise concordance).

Tabela s pregledom nasljedivosti nekih osobina kod ljudi:

Heritabilnost (h) odabranih svojstava i sklonosti
Svojstvo	h
Boja očiju	0,99
Alkoholizam	0,99
Boja kose	0,96
Maloumnost	0,89
Otisak palca	0,87
Rahitis	0.85
Koeficijent inteligencije	0,80
Šizofrenija	0,77
Dijabetes	0,75
Tabakizam	0,74
Kofeinizam	0,71
Padavica	0,67
Tuberkuloza	0,64
Sklonost kriminalu	0,56
Krvni tlak	0,54
Pravopis	0,53
Književnost	0,45
Početak hodanja	0,42
Prirodne znanosti	0,34
Puls	0,33
Ravni tabani	0,33
Početak sjedenja	0,25
Alergije	0,22
Srčani udar	0,15
Aritmetika	0,12
Ljevorukost	0,07

Vidi još

• Genotip
• Fenotip

Vanjske poveznice

• "Heredity and Heritability", Stanford Encyclopedia of Philosophy

Izvori

Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.