Toggle menu
309,2 tis.
63
18
560,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Genotip

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran Punnettovim kvadratom, na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene zaboju i slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.

Genotip je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi geni koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša izražava se fenotip.[1][2]

Organizam nasljeđuje genotip kao kartu koju nosi u svom genskom kodu. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog.

Svi potomci neke jedinke imat će dominantno svojstvo. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, jer je za njegov izražaj u fenotipu potrebna pojava genotipa još jednog recesivnog homozigota. [2]

Genotip jedinke koja je dominantnog fenotipa otkrivamo test-križanjem koje je otkrio Gregor Mendel.[2]

Vidi

Izvori

  1. "genotip". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21639 Pristupljeno 12. veljače 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Pavlica, Mirjana. "2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html Pristupljeno 12. veljače 2015.