Toggle menu
244 tis.
67
18
624,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Naser Orić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Naser Orić
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 3. ožujka 1967.
Mjesto rođenja Srebrenica
Nacionalnost Bošnjak
Državljanstvo Bosanac
Puno ime Naser Orić
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1992. - 1995.
Čin brigadir
Ratovi Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska Armija Republike Bosne i Hercegovine

Naser Orić (3. ožujka 1967.) brigadir Armije BiH i zapovjednik obrane Srebrenice tijekom rata u BiH.

Vojna karijera

Naser je obvezatni vojni rok u SFRJ odslužio tijekom 1985. i 1986. godine kao pripadnik AKBO JNA. Iz JNA je izašao s činom desetnika. 1988. polazio je šestomjesečni tečaj za policajca u Zemunu. Pripravnički staž odslužio je u Beogradu. Dvije godine pohađa tečaj za specijalca. Potom je, kao pripadnik posebne jedinice za specijalne zadatke MUP-a Srbije poslan na Kosovo i Metohiju. Po povratku postaje tjelohranitelj Slobodana Miloševića i sudjeluje u uhićenju Vuka Draškovića. 5. kolovoza 1991. godine raspoređen je u postaju javne sigurnosti u sarajevskoj Ilidži, odakle je krajem 1991. godine premješten u Srebrenicu. Zapovjednikom postaje u Potočarima postaje 8. travnja 1992. godine. Nedugo zatim, tamo je osnovana teritorijalna obrana, a Naser postaje zapovjednikom. Iste godine, u mjesecu lipnju, imenovan je i zapovjednikom Teritorijalne obrane Srebrenice, te s tom funkcijom sudjeluje kao član Ratnog predsjedništa BiH 1. srpnja 1992. godine. Krajem godine, pod nadležnost mu spada veće geografsko područje, u koje ulaze i općine Bratunac, Vlasenica i Zvornik.

1. siječnja 1994. godine, sve jedinice pod zapovjedništvom Nasera Orića preimenovane su u "Komandu 8. operativne grupe "Srebrenica" Armije Republike Bosne i Hercegovine". 12. srpnja iste godine unaprijeđen je u brigadira. Početkom 1995. godine, njegova 8. operativna grupa postala je 28. divizija 2. korpusa Armije BiH, a on ostaje njenim zapovjednikom sve dok u svibnju 1995. godine nije napustio Srebrenicu.

Suđenje u Haagu

Haaški sud ga je 30. lipnja 2006. osudio na dvije godine zatvora za indirektnu odgovornost ratnog zločina ubojstva 7 i mučenje 11 srpskih zarobljenika u razdoblju od 1992. do 1993. godine.[1] Kako je u sudskom pritvoru proveo tri godine, dva mjeseca i 21 dan, nakon donošenja presude pušten je na slobodu.[2] Dana 3. srpnja 2008. godine međunarodni sud u Haagu pravomoćnom je odlukom oslobodio Orića svih optužbi.[3]

Poslije puštanja iz Haaga

Nasera Orića je policija BiH uhitila 3. listopada 2008.[4] Optužen je u studenom 2008. za iznudu 240 000 konvertibilnih maraka i ilegalno posjedovanje oružja.[5]

Srpski Interpol je, 2. veljače 2014., izdao uhitbeni nalog na zahtjev srpskog ministarstva pravosuđa za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila 1992., u selima oko Srebrenice. [6][7]

Švicarska policija je 10. lipnja 2015. uhitila Nasera Orlića prema tjeralici srpskog ministarstva pravosuđa jer se sumnjiči za zločine nad Srbima u Podrinju 1992. godine.[8]

Izvori

Vanjske poveznice